Rast šestomjesečnog Euribora za 0,5 posto, uzrokovan ratom na Bliskom istoku, utjecat će i na povećanje kamata na kredita ugovorene po promjenjivoj kamatnoj stopi.
Ova informacija potvrđena je za “Avaz” u Udruženju banaka BiH, uz pojašnjenje da bi se rast kamata, a posljedično i rata takvih, ranije ugovorenih kredita, trebao desiti nakon narednog obračuna.
- Varijabilne kamatne stope računaju se kao Euribor, uvećan za određenu maržu. Takve kamatne stope se usklađuju najčešće dva puta godišnje, 30. juna i 31. decembra, i koriste se do narednog usklađivanja. Ako Euribor raste, i kamatne stope koje su vezane za Euribor rastu, ali na našem tržištu već duži niz godina imamo trend da u velikoj mjeri banke odobravaju kredite uz fiksnu kamatnu stopu. Na takve kredite promjene Euribora nemaju nikakvog utjecaja, jer se fiksne kamatne stope ne mogu mijenjati u cijelom periodu otplate kredita. S obzirom na to da imamo prilično veliki broj kredita s fiksnom kamatom, efekti promjena Euribora na finansijskom tržištu BiH prilično su ograničeni – pojašnjava za “Avaz” direktor Udruženja Edis Ražanica. Rast kamata kod kredita s varijabilnom stopom trebao bi pratiti rast Euribora, te biti uvećan za oko 0,5 posto. U situacijama kada je Euribor dramatično rastao, banke su klijentima nudile mogućnost reugovaranja kredita s fiksnom stopom umjesto promjenjive.
- Banke nude klijentima mogućnost kreditiranja po fiksnoj ili varijabilnoj stopi, a klijenti biraju. Euribor u ovom trenutku raste, ali može ići i naniže, pa se i kamatna stopa može sniziti. Imali smo situacije da je vrijednost Euribora bila negativna. Kao i u svakoj vrsti posla, klijent plaća cijenu rizika. Ako rizika nema, ako se radi o fiksnoj kamatnoj stopi njegovog kredita, ona je često nešto viša u odnosu na promjenjivu koja je vezana za Euribor – ističe Ražanica.
Iako su posljedice rata na Bliskom istoku neizbježne po bh. ekonomiju, Ražanica tvrdi da je bankarski sektor prilično otporan na globalne krize.
- Međutim, niko nije u potpunosti imun i ako se ova kriza nastavi produbljivati, sa skokom cijena goriva i energenata doći će do lančanog poskupljenja svih drugih proizvoda i usluga, što će se neminovno odraziti i na finansijski sektor. Ne očekujemo značajne poremećaje, jer banke su dovoljno likvidne, stabilne i dobro kapitalizirane da mogu apsorbovati ove šokove, ali niko ne može predvidjeti kako će se globalna kriza dalje razvijati – kaže direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.
Foto: Edis Ražanica - UBBiH