U prvom kvartalu tekuće godine BiH je ostvarila ukupan obim razmjene od gotovo 12 milijardi maraka i veća je za 1,5 posto ili 180 miliona maraka u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz je uvećan za jedan posto, ali je istovremeno rastao izvoz i to za 2,5 procenta. Ovaj rast, uprkos svim domaćim i problemima u svijetu,daje nadu da će negativna kretanja izvoza s početka godine biti amortizovana, te da će pozitivno uticati na nivo ekonomske aktivnosti u BiH.
Nakon veoma loših pokazatelja za prva dva mjeseca ove godine, u martu je ipak došlo do konsolidacije domaće privrede i zbirno posmatrano,rasta izvoza.To je doprinijelo da smo u prvom kvartalu ove, imali 30 miliona maraka manji spoljnotrgovinski deficit, u odnosu na isti period lani.
„U prvom kvartalu ove godine uvoz je iznosio 7,6 milijardi KM i veći je za jedan posto, to jest za 74 miliona KM. Vrijednost izvoza iznosila je 4,26 milijardi što je više za 2,5 procenta ili 103 miliona KM.Pokrivenost uvoza izvozom je 56 procenata“.
Evropska Unija i dalje je naš najznačajniji spoljnotrgovinski partner.
Najveću razmjenu imamo sa Hrvatskom. Od ostalih država, koje nisu članice EU, izdvaja se Srbija. Od zemalja iz kojih najviše uvozimo i u koje najviše izvozimo suficit, i to skroman, ostvarujemo samo sa Njemačkom i Austrijom.
Uprkos složenoj geopolitičkoj situaciji u svijetu, sukobima koji su poremetili globalne lance snabdjevanja, enormnom poskupljenju energenata,ohrabrujući podaci o uvozu i izvozu za prvi kvartal ukazuju, smatraju ekonomisti, da su naša privredna društva fleksibilna i uspjevaju poslovati, i ne samo poslovati nego i bilježiti dobre rezultate, u gotovo nemogućim uslovima. Nažalost, uglavnom zahvaljujući svojoj snalažljivosti i entuzijazmu, a ne podršci države, izjveštava BHRT.
ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomski analitičar
„Mi smo žilav narod. Mi preživljavamo u nemogućim uslovima i političkim i socijalnim i ekonomski, ali se ne predajemo i to je najveća ljepota naroda u BiH. I sad samo je šteta da nemamo vlasti u entitetima i na nivou Savjeta ministara koji će pomoći i podržati nove proizvodne projekte i nova zaposljenja“.
MIRSAD JAŠARSPAHIĆ, predsjednik Privredne komore FBiH
„Da bi se dao vjetar u leđa onim našim najznačajnijim stubovima zemlje, a to su firme, da na nivou države se završe priče, a ima ih dosta nezavršenih.Tipa preuzimanja svih direktiva kada su u pitanju standardizacija i kvalitet proizvoda. To su direktive EU koje su zapele. Prije deset godina zadnja je preuzeta. Više nakon toga nije. Da se riješi pitanje da firme nemaju CBAM nego da bude ETS sistem. To su neke stvari koje se očekuju na državnom nivou“.
Treba učiniti sve, da se pozitivni trendovi u spoljnotrgovinskoj razmjeni,nastave.
ADMIR ČAVALIĆ, ekonomski analitičar
„Bilo bi dobro da i u drugim kvartalima narednim kvartalima ove godine tokom čitave godine nastavi se sa tendencijom stabiliziranja vanjskotrgovinske aktivnosti. Posljednje što nam treba u ovom trenutku dakle za našu ekonomiju da imamo neke nepredvidljivosti ili da imamo probleme sa vanjskotrgovinskim aktivnostima na način da dolazi do kratkoročnih nestašica ili značajnijeg rasta cijena“.
Iako je rano prognozirati šta će se dešavati do kraja godine izvjesno je da i pored rasta izvoza nećemo smanjiti spoljnotrgovinski deficit koji će nastaviti da se uvećava. Ponajprije zbog rasta cijena nafte i naftnih derivata. To je nešto na šta ne možemo uticati, ali postoje stvari na koje se može.
IGOR GAVRAN, ekonomski analitičar
„Industrija čelika bez uvođenja zaštitnih mjera teško da se može oporaviti.Tako da i tu slijedi vjerovatno dalji pad izvoza i povećanje uvoza. O električnoj energiji odnosno njenoj proizvodnji i dalje ne vidim rješavanje problema elektroprivreda tako da i tu možemo očekivati nedovoljan izvoz, a pretjeran uvoz“.
Prošlu godinu završili smo sa deficitom od rekordnih 14 milijardi KM. Ove godine ćemo vjerovatno oboriti taj i postaviti novi rekord kada je riječ o minusu u razmjeni roba sa inostranstvom.
Foto: Pixabay