EKONOMIJA

Makedonski administrativci uzimaju neplaćeni odmor da rade na Jadranu

Na sezonski rad u Hrvatskoj sve više se odlučuju stariji građani i zaposleni u državnoj administraciji

Makedonski administrativci uzimaju neplaćeni odmor da rade na Jadranu

Svake sezone povećava se broj Makedonaca koji odlaze raditi u Hrvatsku, na jadransku obalu, a pored mladih, posljednjih godina na ovaj korak su se odlučili i stariji građani, kao i zaposleni u državnoj administraciji, koji uzimaju neplaćeno odsustvo kako bi više zaradili tokom ljetne sezone.

Hoteli, restorani i turistički kompleksi duž jadranske obale već nekoliko godina oslanjaju se na radnike iz regije, a među njima je sve više radnika iz Makedonije. Nedostatak domaće radne snage u turističkom sektoru prisilio je hrvatske poslodavce da traže osoblje iz susjednih zemalja, nudeći bolje uslove i znatno veće plate.

Najveće interesovanje je za radna mjesta konobara, kuhara, barmena, recepcionara i higijeničara. Poslodavci obično obezbjeđuju smještaj, jedan ili dva obroka dnevno, a plate se kreću od 1.000 do 5.000 eura, u zavisnosti od radnog mjesta, iskustva i napojnica. Za mnoge to predstavlja daleko bolju platu od one koju bi mogli zaraditi za sličan posao kod kuće.

Najtraženije destinacije i dalje su turistički centri poput Splita, Dubrovnika, Zadra i Istre, gdje je turistička sezona već u punom jeku. Neki sezonski radnici kažu da za nekoliko mjeseci rada uspiju zaraditi dovoljno novca da osiguraju finansijsku stabilnost za ostatak godine.

Stručnjaci upozoravaju da ovaj trend dodatno produbljuje nedostatak osoblja u ugostiteljstvu i turizmu u Makedoniji, gdje poslodavci sve teže pronalaze kvalifikovano osoblje, posebno ljeti.

– Hrvatske ponude za sezonski posao najprivlačnije su građanima Makedonije, jer nude više pogodnosti koje su privlačne za makedonsku radnu snagu. Posebno je zanimljiva mogućnost komunikacije na hrvatskom jeziku, što je vrlo važno za veliki dio makedonskih radnika, s obzirom na to da više od 70 posto sezonskih radnika ne govori drugi strani jezik, poput engleskog ili njemačkog. Zato postoji veliki broj „mladih“ penzionera koji traže posao u Hrvatskoj, kao i ljudi zaposlenih u državnim institucijama i preduzećima. Na godišnjem nivou, taj broj se kreće oko 1.500 ljudi - rekao je za list VEČER, Zoran Kočoski, direktor agencije za zapošljavanje "Kouzon".

Osim zagarantovanog smještaja i hrane, hrvatski poslodavci nude i niz drugih pogodnosti koje dodatno privlače sezonske radnike iz Makedonije. Među njima je fleksibilnost u pogledu radnih kvalifikacija, budući da veliki broj poslodavaca zapošljava ljude bez prethodnog radnog iskustva. Osim toga, postoji mogućnost da parovi ili grupe prijatelja rade zajedno, što mnogima olakšava odluku o odlasku. Posebno je atraktivno za radnike što tokom sezone imaju priliku da svoje slobodne dane iskoriste za odmor i boravak na plaži, što rad na Jadranskoj obali čini još atraktivnijim.

- Ponude za posao koje traju samo dva ili tri mjeseca, tj. tokom vrhunca turističke sezone, također su atraktivne. Ovo je posebno važno za zaposlene u državnoj administraciji, koji su posljednjih godina uzimali neplaćeno odsustvo i odlazili na sezonski rad u Hrvatsku, gdje ne samo da zarađuju više nego u Makedoniji, već imaju i priliku da dio ljeta provedu na moru - kaže Kočoski.
Osobe s fleksibilnim radnim obavezama, freelanceri, kao i osobe koje rade od kuće, sve više odlaze na sezonski rad na Jadransku obalu. Neki od njih uspijevaju kombinirati svoj redovni posao sa sezonskim obavezama u turizmu, najčešće kao sobarice, konobari, pomoćnici u kuhinji i druge vrste pomoćnog osoblja, koristeći priliku za dodatnu zaradu i istovremeno boravak na moru.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, u 2026. godini najviše radnih dozvola odobreno je državljanima Bosne i Hercegovine, a slijede radnici s Filipina, Nepala, Srbije i Makedonije.

Trenutno je najveći broj stranih radnika u Hrvatskoj angažovan u sektorima ugostiteljstva, turizma i građevinarstva, gdje potražnja za radnom snagom stalno raste.

Foto: Pixaby

Štampa
Kategorije: EKONOMIJA
Ocjeni ovaj članak:
Nema ocjena
Molimo prijavite se ili registrirajte da biste mogli dodavati komentare.