Predsjednica Skupštine Srbije Ane Brnabić, izjavom da je pod Aleksandrom Vučićem Srbija prvi put pretekla Hrvatsku u apsolutnom BDP-u, broju izgrađenih puteva i brzih pruga, ponovo je potaknula usporedbe Hrvatske i Srbije.
Podaci Međuanrodnog monetarnog fonda govore da Srbija još uvijek nije premašila Hrvatsku po ukupnom BDP-u, iako su se njihove ekonomije statistički približile. Prema podacima ove institucije, ukupni nominalni BDP Hrvatske iznosi oko 116,5 milijardi dolara, dok BDP Srbije iznosi oko 112 milijardi dolara.
No, razlika je u tome što Hrvatska ima znatno manje stanovnika (oko 3,9 miliona) u odnosu na Srbiju (oko 6,5 miliona). Zbog toga je BDP po stanovniku u Hrvatskoj gotovo dvostruko veći, a životni standard osjetno viši, što potvrđuju i službeni podaci Eurostata i MMF-a.
Iz Hrvatske su na izjavu Brnabićeve stigle ekspresne reakcije.
"Ako pogledamo sve makroekonomske pokazatelje, hrvatska ekonomija je neusporedivo uspješnija nego što je to srpska", ističe ekonomski analitičar Damir Novotny. "Posljednji službeni podaci kažu da u Srbiji po glavi stanovnika iznosi oko 13 i pol hiljada eura, dok je u Hrvatskoj na gotovo 24 hiljade. Dakle, 77 posto više nego u Srbiji, kazao je Novotny.
Prema podacima Hrvatske narodne banke za 2025. godinu, ukupni bruto domaći proizvod Hrvatske iznosio je 92,97 milijardi eura, uz ostvareni realni rast od 3,4 posto. Istovremeno, podaci Narodne banke Srbije pokazuju da je srpski BDP u 2025. godini iznosio 88,67 milijardi eura, uz realni ekonomski rast od 2,0 posto. Iznosi su iskazani u tekućim cijenama, prema službenim podacima centralnih banaka.
MMF u svojim dugoročnijim projekcijama očekuje da će Srbija u idućim godinama imati nešto brži ekonomski rast od Hrvatske. Prema projekcijama za 2030., realni rast BDP-a Srbije trebao bi iznositi 3,5 posto, dok se za Hrvatsku očekuje rast od 2,5 posto.
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda za 2025., BDP po stanovniku prema kupovnoj moći (PPP) u Hrvatskoj iznosi 51,59 hiljada međunarodnih dolara, dok je u Srbiji 32,72 hiljade. PPP pokušava pokazati koliko stanovnici pojedine države realno mogu kupiti za svoj novac, uzimajući u obzir razlike u cijenama roba i usluga.
Što se autocesta tiče, podaci govore da Srbija ima nešto malo preko hiljadu kilometara, a Hrvatska 1.369. Zbog brze pruge od Beograda do Subotice, gdje se vozi i do 200 na sat, Srbija jest u prednosti ispred Hrvatske, gdje prave brze pruge još nema.
"Srbija je ulagala u infrastrukturu uglavnom uz pomoć kineskih kredita, i to bi možda bilo sve što bi bilo vrijedno za spomenuti", kaže Novotny.
Foto: Pixabay