Hrvatska bilježi sve veće ciklične ranjivosti u svojoj ekonomiji, a tržište nekretnina identifikovano je kao ključni izvor rizika, prema najnovijem izvještaju o finansijskoj stabilnosti koji je predstavila Hrvatska narodna banka/Hrvatska narodna banka (HNB).
Zvaničnici HNB-a rekli su da rastuća potražnja, rastuće plate i povoljni uslovi na tržištu rada pokreću snažan rast kredita i povećanje cijena nekretnina, povećavajući osjetljivost na potencijalne vanjske ekonomske šokove. Nalazi su predstavljeni tokom predstavljanja najnovijeg izdanja publikacije o finansijskoj stabilnosti u Moneterra - Muzeju novca u Zagrebu.
Prema HNB-u, hrvatska ekonomija nastavlja da gradi ciklične ranjivosti, pri čemu centralnu ulogu igraju dešavanja na tržištu nekretnina. Snažna domaća potražnja, veće plate i solidni uslovi zapošljavanja podržavaju brzi rast kreditiranja, posebno u kreditima vezanim za stanovanje. Istovremeno, centralna banka je upozorila da globalne neizvjesnosti ostaju povišene, posebno zbog geopolitičkih tenzija, sigurnosnih rizika i trgovinske nestabilnosti. S obzirom na blisku integraciju Hrvatske s evropskom ekonomijom, svaki vanjski šok mogao bi se brzo preliti na domaći finansijski sistem.
Izvještaj napominje da kreditiranje domaćinstava nastavlja rasti, podržano povoljnim finansijskim uslovima. Međutim, rani znaci pogoršanja kreditnog kvaliteta već su uočeni u dijelovima novoodobrenih kredita domaćinstvima. Kreditiranje preduzeća se također širi ubrzanim stopama, posebno u sektorima koji su osjetljiviji na ekonomske cikluse, što dodatno povećava izloženost potencijalnim padovima. Dok banke ostaju visoko kapitalizirane i profitabilne, HNB je primijetio da njihova ukupna otpornost postepeno opada kako se povećava izloženost i tradicionalnim i novim rizicima.
Zvaničnici HNB-a istakli su tekuće mjere makroprudencijalne politike usmjerene na jačanje otpornosti bankarskog sektora i domaćinstava. Lana Ivičić, direktorica Odjela za makroprudencijalnu politiku, iznijela je efekte mjera uvedenih u julu prošle godine, koje uključuju strože kriterije za potrošačko kreditiranje i povećani kontraciklički kapitalni bafer. Ove mjere, rekla je, doprinijele su jačanju otpornosti bankarskog sektora, usporavanju rasta kredita i smanjenju nivoa rizika kod novoodobrenih kredita za domaćinstva.
Panel diskusija održana tokom događaja fokusirala se na ključne izazove za održavanje finansijske stabilnosti. Teme su uključivale pogoršanje nestambenih kredita za domaćinstva i uticaj šokova cijena energije na korporativne rezultate. Stručnjaci su također raspravljali o sistemskim rizicima povezanim sa sintetičkom sekjuritizacijom i rastućom međusobnom povezanošću banaka i nebankarskih finansijskih institucija. Govornici su naglasili da ovi međusobno povezani rizici zahtijevaju kontinuirano praćenje, posebno u neizvjesnijem globalnom finansijskom okruženju.
Publikacija o finansijskoj stabilnosti je redovni godišnji izvještaj Hrvatske centralne banke, koji procjenjuje ključne rizike za bankarski sistem koji proizlaze iz makroekonomskih uslova.
Zaključuje se da, iako je hrvatski bankarski sektor i dalje stabilan i dobro kapitaliziran, rastuća kreditna aktivnost, povišene cijene nekretnina i globalna neizvjesnost povećavaju ukupnu ranjivost, što zahtijeva kontinuiranu političku budnost.
Foto: HNB