Radna grupa za finansijsko djelovanje (FATF) objavila je da je Bosna i Hercegovina uvrštena među jurisdikcije pod pojačanim nadzorom, poznate kao zemlje na takozvanoj „sivoj listi“. Ova odluka znači da će BiH morati intenzivno sarađivati s FATF-om i MONEYVAL-om kako bi otklonila strateške nedostatke u sistemu za sprečavanje pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
FATF je međunarodna međuvladina organizacija koja postavlja globalne standarde u borbi protiv pranja novca, finansiranja terorizma i proliferacije oružja za masovno uništenje. Uvrštavanje na listu pojačanog nadzora ne znači primjenu sankcija, ali ukazuje na potrebu provođenja dodatnih reformi i unapređenja regulatornog okvira.
Prema izvještaju FATF-a, Bosna i Hercegovina je u junu 2026. godine preuzela političku obavezu na najvišem nivou da će, u saradnji s FATF-om i MONEYVAL-om, unaprijediti efikasnost sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
U dokumentu se navodi da je od usvajanja Izvještaja o uzajamnoj evaluaciji u decembru 2024. godine ostvaren određeni napredak.
Među ključnim koracima istaknuti su izrada sveobuhvatne strategije za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, razvoj smjernica za finansijske institucije i druge obveznike, kao i unapređenje razmjene i korištenja finansijsko-obavještajnih podataka.
Nakon odluke da Bosna i Hercegovina bude stavljena na "sivu listu" ključne finansijske institucije u zemlji poručile su da nema razloga za zabrinutost kada je riječ o stabilnosti domaćeg finansijskog sistema. U zajedničkom saopćenju Centralne banke Bosne i Hercegovine, Agencije za osiguranje depozita BiH, Agencije za bankarstvo Federacije BiH i Agencije za bankarstvo Republike Srpske naglašava se da finansijski sektor ostaje stabilan, likvidan, adekvatno kapitaliziran i siguran. Istaknuto je da odluka o stavljanju Bosne i Hercegovine na sivu listu nije posljedica rada finansijskih institucija, već se odnosi na širi institucionalni i zakonodavni okvir u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, koji zahtijeva koordinirano djelovanje nadležnih institucija na svim nivoima vlasti.
Iz finansijskih institucija podsjećaju da bankarski sektor u Bosni i Hercegovini posluje u skladu sa strogim regulatornim zahtjevima i da se nalazi pod kontinuiranim nadzorom nadležnih agencija. Banke redovno provode procedure identifikacije klijenata, nadzora transakcija, procjene rizika i prijavljivanja sumnjivih aktivnosti nadležnim organima, čime potvrđuju usklađenost s domaćim propisima i međunarodnim standardima u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
Iako finansijske institucije nisu uzrok okolnosti koje su dovele do odluke o stavljanju BiH na sivu listu, upozoravaju da bi upravo finansijski sektor mogao među prvima osjetiti određene praktične posljedice. To bi se moglo ogledati kroz dodatne kontrole međunarodnih transakcija, pojačane zahtjeve stranih i korespondentnih banaka, duže rokove obrade pojedinih prekograničnih plaćanja, kao i povećane administrativne i operativne troškove. Takve okolnosti, navodi se, mogu uticati na građane i privredne subjekte koji posluju s inostranstvom, ali ne predstavljaju prijetnju stabilnosti domaćeg finansijskog sistema.
Finansijske institucije poručile su da sistem osiguranja depozita nastavlja nesmetano funkcionisati te da depoziti građana i pravnih lica ostaju zaštićeni u skladu s važećim propisima.
Centralna banka BiH, Agencija za osiguranje depozita BiH, Agencija za bankarstvo Federacije BiH i Agencija za bankarstvo Republike Srpske najavile su nastavak koordiniranog djelovanja s ciljem očuvanja finansijske stabilnosti, zaštite građana i privrede te jačanja povjerenja u finansijski sistem Bosne i Hercegovine.
Foto: Pixabay