Nivoi nenaplativih kredita (NPL) u regijama koje pokriva Monitor NPL-a Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i dalje su blizu rekordno niskih nivoa, što odražava otpornost bankarskih sektora uprkos izazovnom ekonomskom okruženju. Međutim, najnovije izdanje Monitora NPL-a ističe rastuće razlike među zemljama i sektorima, što sugerira da kreditni rizici postaju sve neravnomjerniji, objavila je Vienna Initiative.
Izvještaj pokazuje da je u regiji centralne, istočne i jugoistočne Evrope (CESEE) ukupan broj NPL-ova preokrenuo trend pada iz posljednjih godina, povećavajući se za 4,5 posto na 28,6 milijardi eura u godini koja je završila u decembru 2025. Uprkos tome, prosječni regionalni omjer NPL-ova pao je na novi minimum od 1,86 posto, jer je rast kredita nadmašio porast umanjene vrijednosti.
Ukupni omjer pokrivenosti u regiji neznatno je pao na 62,7 posto, što je pad od 1,5 procentnih poena u odnosu na kraj 2024. godine, što odražava slabije rezerve na nekim tržištima.
Dok glavni pokazatelji ostaju jaki, osnovni trendovi otkrivaju složeniju sliku. Razlike u ekonomskim performansama, sektorskim izloženostima i odgovorima politika dovode do sve različitih ishoda među zemljama. Neke zemlje, uključujući Mađarsku, Rumuniju i Sloveniju, zabilježile su značajan porast obima nenaplativih kredita (NPL), dok je nekoliko drugih tržišta nastavilo bilježiti poboljšanja u kvaliteti imovine.
U zemljama Evropske unije u regiji centralne i istočne Evrope, udio izloženosti u fazi 2 naglo je opao na 8,5 posto do kraja 2025. godine sa 10,4 posto godinu ranije. Krediti u fazi 3 ostali su uglavnom stabilni na oko 2,0 posto, ali izvještaj napominje da portfelji u fazi 2 i dalje zahtijevaju pažljivo praćenje zbog pogoršanja kreditne sposobnosti usred tekuće ekonomske neizvjesnosti.
Sektorski rizici ostaju koncentrisani u određenim područjima ekonomije. Komercijalne nekretnine (CRE) i dalje pokazuju znakove stresa, dok građevinski sektor bilježi najveći omjer NPL-ova. Mala i srednja preduzeća (MSP), posebno ona koja posluju u izvozno orijentisanim industrijama, ostaju ranjiva na geopolitičke tenzije i neizvjesnost povezanu s trgovinom. Potrošačko kreditiranje također zahtijeva kontinuirano praćenje.
Tržište transakcija NPL-ova se također razvija. Široko zasnovana aktivnost smanjenja zaduženosti koja je karakterizirala prethodne godine ustupa mjesto selektivnijem okruženju, s povećanom upotrebom manjih ciljanih transakcija, aranžmana unaprijednog toka i trgovine na sekundarnom tržištu.
U eurozoni, nadzorni prioriteti ostaju usmjereni na procjenu kreditnog rizika usmjerenu na budućnost i ranu intervenciju. Evropska centralna banka (ECB) nastavlja se fokusirati na standarde kreditiranja, pokrivenost nenaplativih izloženosti (NPE) i rizike u nastajanju u kreditiranju poslovnih nekretnina, kreditiranju malih i srednjih preduzeća i hipotekama samo s kamatama. Supervizori također posvećuju sve veću pažnju rastućem tržištu privatnih kredita i vezama između banaka i nebankarskih finansijskih posrednika. Od 2026. godine, ECB će uvesti promjene u svoj okvir za NPE, uključujući višegodišnja očekivanja pokrivenosti za značajne institucije i usklađeniji pristup naslijeđenim NPE među manje značajnim institucijama.
Iako su regije za praćenje NPL-ova – koje obuhvataju 17 zemalja CESEE i odabrana tržišta izvan CESEE – do sada izbjegle značajno pogoršanje kvalitete imovine, izvještaj upozorava da rizik od ponovnog akumuliranja NPL-ova i dalje ostaje. Kontinuirane geopolitičke tenzije, fragmentacija globalne trgovine i slabiji izgledi za rast i dalje opterećuju mnoge male i otvorene ekonomije regije CESEE. U takvom okruženju, rana identifikacija kreditnog stresa, ciljani nadzor i pravovremeno rješavanje problematične imovine ostat će ključni.
EBRD-ov monitor problematičnih kredita (NPL Monitor) je polugodišnja publikacija u okviru Bečke inicijative za NPL. Objavljuje se na web stranici Bečke inicijative, kao dio kontinuiranog rada Inicijative na praćenju trendova kvalitete imovine i podršci otpornosti finansijskog sektora u cijeloj regiji.
Bečka inicijativa osnovana je 2009. godine tokom globalne finansijske krize s ciljem očuvanja finansijske stabilnosti zemalja u razvoju u Evropi okupljanjem banaka, vlada, regulatora i međunarodnih finansijskih institucija.
Hrvatska
Monetarna politika: Hrvatska narodna banka povećava kontraciklični kapitalni zaštitnik sa 1,5 posto na 2,0 posto od 1. januara 2027. godine, što odražava povećane ciklične sistemske rizike usred snažnog rasta kredita i rastućih cijena stambenih nekretnina.
• Mjere za rješavanje problema rastućih cijena energije: U martu 2026. godine, vlada je usvojila svoj 10. paket mjera protiv inflacije, vrijedan oko 450 miliona eura (0,3 posto BDP-a). Paket produžava donesena ograničenja cijena energije, zamrzava cijene električne energije i plina do kraja septembra 2026. godine i podržava domaćinstva kroz ciljana ulaganja u energetsku efikasnost
• Revidirani kriteriji kreditiranja: Strožiji kriteriji za potrošačko kreditiranje stupili su na snagu 1. jula 2025. godine, uključujući ograničenje od 30 godina na rokove stambenih kredita (10 godina za nestambene), ograničenja omjera DSTI od 45 posto (stambeni) i 40 posto (nestambeni), te ograničenje odnosa kredita i vrijednosti od 90 posto za stambene kredite.
Crna Gora
Nadzorni i sanacijski okvir: Crna Gora je u prvoj polovini 2026. godine nastavila usklađivanje svog bankarskog nadzornog i sanacijskog okvira s pravnom stečevinom EU, izmjenama i dopunama Zakona
o kreditnim institucijama i Zakona o sanaciji kreditnih institucija.
53 banke su ušle u fazu implementacije pravila o minimalnom zahtjevu za vlastitim sredstvima i prihvatljivim obavezama (MREL) 1. januara 2026. godine, nakon prelaznog perioda koji je završio u decembru 2025. godine, uz regulatornu i nadzornu procjenu EBA-e.
• Digitalizacija finansijskog sektora i plaćanja: Okvir za plaćanja u Crnoj Gori je dodatno unaprijeđen usklađivanjem s revidiranim principima Direktive EU o platnim uslugama i uvođenjem standarda digitalne otpornosti. Izmjene Zakona o platnim transakcijama imaju za cilj otvaranje pristupa platnim sistemima za nebankarske pružatelje usluga. Usvajanje Zakona o digitalnoj operativnoj otpornosti finansijskog sektora i srodnih regulatornih inicijativa dodatno jačaju upravljanje sajber i operativnim rizicima.
Srbija
Program koji podržava država za kupce prvog doma: Program omogućava osobama starosti 20-35 godina da kupe svoj prvi dom uz učešće od 1 posto, pri čemu vlada subvencionira kamatnu stopu od 1,5 posto tokom prvih šest godina. Dostupni su krediti do 100.000 eura s rokom otplate do 40 godina. Osmišljeni su da budu inkluzivni za studente i nezaposlene podnosioce zahtjeva i zahtijevaju porodičnog jamca.
• Članstvo u SEPA-i: Srbija se zvanično pridružila Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), a puna operativna implementacija počinje 5. maja 2026. Članstvo u SEPA-i omogućava brže, sigurnije i isplativije transakcije u eurima sa 40 drugih zemalja članica, olakšavajući lakše doznake i jačajući finansijske veze sa srpskom dijasporom.
Foto: Pixabay