Konačni podaci za vanjsku trgovinu u Srbiji prošle godine, objavljeni danas, potvrđuju da se izvoz Srbije oporavlja, posebno u području eksploatacije ruda i proizvodnje automobila, kao i električne energije.
Međutim, Srbija uvozi puno više električne energije, uglavnom iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Rumunjske. Što se tiče izvoza automobila, proizvodnja električnog Fiat Pande u tvornici Stellantis u Kragujevcu započela je ove godine u većim razmjerima.
Deficit u vanjskoj trgovini iznosi 9,9 milijardi dolara, što je povećanje od 7,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izraženo u eurima, deficit iznosi 8,8 milijardi eura, što je povećanje od 2,9 posto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Ukupna vanjska trgovina Srbije robom u 2025. godini iznosi 84,6 milijardi dolara, što je povećanje od 12,3 posto. Izraženo u eurima, rast iznosi 75 milijardi eura, odnosno 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izvezeno je robe u vrijednosti od 37,3 milijarde dolara, što je povećanje od 13,0 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a uvezeno je robe u vrijednosti od 47,3 milijarde dolara, što je 11,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Izvoz robe, izražen u eurima, imao je vrijednost od 33.073,3 miliona eura, što je povećanje od 8,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Uvoz robe imao je vrijednost od 41.862,6 miliona eura, što je 7,2 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 79 posto i neznatno je veća od pokrivenosti u istom razdoblju prethodne godine, kada je iznosila 78,2 posto.
I uvoz i izvoz električne energije porasli su prošle godine. Od pretežno izvozne grane kada je riječ o električnoj energiji, Srbija se našla u poziciji u kojoj uvoz energije sada već iznosi 2 posto ukupnog uvoza, što je skok s 1,7 posto u 2024. Udio električne energije u ukupnom izvozu porastao je s 2,2 posto na 2,5 posto u 2025.
Dok je 2023. najviše električne energije uvozila iz Bosne i Hercegovine i Rumunjske, u sljedećoj godini, osim Bosne i Hercegovine (168 miliona eura), koja je ponovno bila prva zemlja iz koje se uvozi električna energija, Hrvatska se našla na drugom mjestu sa 106,9 miliona eura. Prošle godine Bosna i Hercegovina je ponovno bila prva u srbijanskom uvozu električne energije s 206,7 miliona eura, a slijede Hrvatska sa 144,9 miliona eura i Rumunjska sa 134 miliona eura. Prošle godine najviše električne energije Srbija je izvezla u Rumunjsku, 315,5 miliona eura, i Sjevernu Makedoniju, 124,7 miliona eura.
Pojedinačno promatrano po zemljama, najveći trgovinski suficit ostvaren je sa susjednim zemljama: Crnom Gorom (izvozi uglavnom električnu energiju i lijekove za maloprodaju, a uvozi uglavnom električnu energiju i sušenu svinjetinu), Bosnom i Hercegovinom (izvozi plinska ulja i električnu energiju, a uvozi električnu energiju i neaglomerirani lignit) i Sjevernom Makedonijom (izvozi električnu energiju i električne vodiče, a uvozi električnu energiju i katalizatore na nosaču).
Foto: Pixabay