Centralna banka ostvarila je u periodu januar-juni 2026. godine neto dobit od 228,6 miliona KM, nakon što je u istom periodu prošle godine zabilježila dobit od 159,8 miliona KM, pokazuje objavljeni finansijski izvještaj, izvještava Indikator.ba.
Tokom izvještajnog perioda, operacije Centralne banke su se odvijale u uslovima pojačane neizvjesnosti na međunarodnom finansijskom tržištu. Iako je globalna ekonomija, uključujući i ekonomiju eurozone, zabilježila umjeren rast, ključni negativni faktori ostali su povezani s trgovinskom politikom Sjedinjenih Američkih Država i geopolitičkim tenzijama. Eskalacija i nastavak sukoba između Irana, Izraela i SAD-a u regiji Bliskog istoka predstavljali su ključni faktor neizvjesnosti i značajan izvor rizika, povećavajući ukupni nivo makroekonomske nestabilnosti. Upravno vijeće Evropske centralne banke povećalo je svoje ključne kamatne stope za 25 baznih poena na svom junskom sastanku.
Na dan izvještaja, Centralna banka je većinu svojih deviznih rezervi investirala u portfolio dužničkih instrumenata po fer vrijednosti kroz ostali sveobuhvatni dohodak, kao i u depozite kod stranih banaka.
Centralna banka je kontinuirano prilagođavala svoje aktivnosti investiranja i reinvestiranja u devizne rezerve promjenama tržišnih uslova, što se odrazilo na njene ključne finansijske pokazatelje i dodatno doprinijelo očuvanju stabilnosti aranžmana valutnog odbora.
Ključni finansijski pokazatelji Centralne banke za period tokom godine koja je završila 30. juna 2026. godine su sljedeći:
- Neto strana aktiva Centralne banke iznosi 1.614.845 hiljada KM na dan 30. juna 2026. godine,
- Ukupni kapital Centralne banke iznosi 1.700.160 hiljada KM na dan 30. juna 2026. godine i
- Neto dobit Centralne banke iznosi 228.576 hiljada KM za period 01.01. - 30.06.2026. godine.
Neto dobit za ovaj period ostvarena je prvenstveno od prihoda od kamata koji proizlaze iz kamatonosnih komponenti deviznih rezervi Centralne banke, s najvećim udjelom koji se može pripisati prihodima od kamata od portfelja dužničkih instrumenata po fer vrijednosti kroz ostali sveobuhvatni prihod i depozita kod stranih banaka. Rezultirajuća struktura prihoda od kamata u stranoj valuti odražava investicijsku strategiju posebno usmjerenu na očuvanje sigurnosti i likvidnosti, te postizanje ciljanih prinosa na uložene devizne rezerve Centralne banke, u skladu s prevladavajućim uvjetima na finansijskom tržištu eurozone. Neto promjena fer vrijednosti finansijske imovine naknadno mjerene po fer vrijednosti bila je negativna zbog smanjenja vrijednosti dužničkih instrumenata uslijed povećanja tržišnih prinosa u tekućem izvještajnom razdoblju. Neto promjena fer vrijednosti monetarnog zlata također je bila negativna. Kao rezultat toga, ostali sveobuhvatni gubitak za razdoblje iznosi 74.380 hiljada KM za tekuće izvještajno razdoblje. Ipak, zajedno s neto dobiti za razdoblje, Centralna banka ostvarila je ukupnu sveobuhvatnu dobit, tj. povećanje ukupnog kapitala u iznosu od 154.196 hiljada KM za tekuće izvještajno razdoblje. Na dan 30. juna 2026. godine, dio deviznih rezervi Centralne banke povjeren vanjskom upravitelju portfelja na upravljanje iznosi 595.063 hiljade KM, pri čemu je većina tih sredstava uložena u dužničke instrumente denominirane u EUR i USD valutama.
U tekućem izvještajnom razdoblju, Centralna banka je dio neto dobiti za 2025. godinu u iznosu od 184.420 hiljada KM prebacila na račun institucije odgovorne za budžet Bosne i Hercegovine, navodi se, između ostalog, u izvještaju.
Foto: CBBiH