Od Azije do istočne Evrope desetine zemalja su za tri decenije prešle u više dohodovne kategorije. Balkan je napravio značajan iskorak, ali BiH i dalje ostaje ispod praga visokog dohotka, dok su Hrvatska i Slovenija u međuvremenu ušle u društvo bogatih.
Mapa svjetskih prihoda značajno se promijenila u posljednjih 30 godina, a najveći pomaci zabilježeni su u Aziji i istočnoj Evropi. Veliki broj ekonomija uspio je da pređe u više dohodovne kategorije, dok su neke napravile i višestruko veći iskorak, približavajući se najbogatijim dijelovima svijeta.
Svjetska banka zemlje razvrstava u četiri kategorije na osnovu bruto nacionalnog dohotka po stanovniku, koristeći Atlas metodologiju. BiH je danas u kategoriji višeg srednjeg dohotka. Prema podacima Svjetske banke, bruto nacionalni dohodak po stanovniku iznosi oko 9.940 dolara, pa joj do aktuelnog praga visokog dohotka nedostaje oko 4.400 dolara.
Te brojke pokazuju koliki je put BiH prešla od devedesetih, ali i koliki je jaz i dalje dijeli od najbogatijih evropskih ekonomija. Sam prelazak u višu dohodovnu grupu, međutim, ne znači da je posao završen. Za dalji napredak nije dovoljan samo rast plata i potrošnje, već su potrebni veća produktivnost, više investicija i sposobnost privrede da stvara proizvode i usluge veće dodate vrijednosti.
Upravo je istočna Evropa jedan od najboljih primjera takve transformacije. Tržišne reforme, priliv investi‐ cija, širenje industrijske pro‐ izvodnje i, prije svega, integracija u Evropsku uniju pomogli su velikom broju zemalja regiona da se popnu na dohodovnoj ljestvici. Poljska, Češ‐ ka, Slovačka, Slovenija, Hrvatska, Rumunija i Bugarska danas su u znatno povoljnijoj poziciji nego devedesetih godina, a Hrvatska i Slovenija u međuvremenu su ušle u kategoriju visokog dohotka.
Razlika u odnosu na BiH posebno je vidljiva u brojkama. Prema podacima Svjetske banke, Hrvatska je 2025. godine imala bruto nacionalni dohodak po stanovniku od oko 25.360 do‐ lara, Slovenija 35.520, Srbija 13.480, a BiH oko 9.940 dolara. Dok su Hrvatska i Slovenija prešle u grupu visokog dohotka, Srbija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija ostale su u kategoriji višeg srednjeg dohotka.
Balkan je, dakle, napredovao, ali različitom brzinom. Neke zemlje uspjele su da iskoriste investicije, evropske integracije i promjene u strukturi privrede kako bi se brže približile najbogatijim ekonomijama kontinenta. BiH je napravila značajan pomak, ali još nije uspjela da napravi taj sljedeći korak.
Šira slika pokazuje da Balkan nije usamljen u nastojanju da se popne na dohodovnoj ljestvici. Kina je jedan od najpoznatijih primjera dugoročnog ekonomskog uspona, ali nije jedina. Brojne azijske ekonomije uspjele su da pređu iz nižih u više dohodovne kategorije zahvaljujući izvozno orijentisanom rastu, industrijalizaciji, širenju proizvodnje i razvoju tehnologije. Ipak, razlike unutar Azije i dalje su ogromne.
Za BiH je taj primjer važan jer pokazuje da prelazak u višu dohodovnu kategoriju obično zahtijeva velike i dublje promjene u privredi. Zemlja nema jedan resurs koji bi mogao dramatično povećati nacionalni dohodak, pa će približavanje najbogatijim evropskim ekonomijama zavisiti od dugoročnog rasta produktivnosti, većih investicija, jače industrije, razvojatehnologije i većeg udjela proizvoda sa visokom dodatom
vrijednošću.
Prema riječima ekonomista, u tome je i glavna razlika između dosadašnjeg napretka i sljedeće faze razvoja. BiH je za 30 godina prešla veliki put, ali prelazak iz višeg srednjeg u visoki dohodak biće znatno teži od dosadašnjeg napretka. Mapa svjetskih prihoda zato pokazuje dvije strane iste priče. BiH više nije među zemljama sa najnižim dohotkom i napravila je veliki iskorak u odnosu na devedesete, ali su neke ekonomije u istom periodu napredovale znatno brže.
Pred BiH je, kako ukazuju ekonomisti, zato najteži dio puta, da dosadašnji rast pretvori u trajno povećanje produktivnosti, investicija i dohotka. Tek takav rast, ističu, može zatvoriti dio jaza prema najbogatijim evropskim ekonomijama i BiH pomjeriti u najvišu dohodovnu grupu.
Foto: Pixabay