Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) najavila je kako je izvjesna korekcija realnog ekonomskog rasta BiH za 2023. godinu naniže u odnosu na proljetne projekcije.
- Ukoliko lična potrošnja i izvoz usluga ne budu kompenzirali pad vanjske potražnje u preostala dva mjeseca trećeg kvartala i u posljednjem kvartalu, u jesenskom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija vrlo je izvjesno korigiranje realne ekonomske aktivnosti za 2023. godinu naniže u odnosu na proljetni krug, objavila je Banka u brzim procjenama objavljenim jučer.
U proljetnom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija Banka je objavila kako u 2023. godini očekuje skroman rast realnog BDP-a, od 1,6%.
Banka procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a u drugom kvartalu 2023. godine na 0,8%, što je identično prethodnoj procjeni iz juna, kada je raspolagala podacima visoke frekvencije za april.
- Procjenjujemo kako je uslužni sektor, prvenstveno djelatnosti vezane za turizam, dao značajan doprinos ekonomskoj aktivnosti u trećem kvartalu. Posljedično, a u kontekstu slabljenja inflatornih pritisaka, procjenjujemo nešto viši rast realnog BDP-a u trećem u odnosu na prethodni kvartal. Imajući u vidu kako je trend pada industrijske proizvodnje i izvoza, na godišnjem nivou, nastavljen i u julu, izvjestan je nastavak trenda skromne ekonomske aktivnosti i u trećem kvartalu. Naša prva procjena godišnjeg rasta realnog BDP-a u trećem kvartalu iznosi 0,9%, navode iz centralne bh. monetarne institucije.
Centralna banka BiH konstatuje i kako njene procjene ukazuju na ublažavanje inflatornih pritisaka. Ipak, očekuje kako će inflacija u kratkoročnom periodu i dalje biti znatno viša od prosjeka za period otkada se službeno prikupljaju podaci o potrošačkim cijenama u BiH.
- Zvanično objavljena inflacija u BiH, od svega 4% u julu, ukazuje na neočekivano brzo usporavanje inflacije. Znatno usporavanje inflacije, prema zvaničnim podacima, u junu i julu rezultiralo je revidiranjem naniže naših očekivanja vezanih za inflaciju u drugom polugodištu. Trenutno procjenjujemo da bi godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u drugom polugodištu mogao iznositi 3,7%. Na osnovu preliminarne procjene cjenovnih odjeljaka za preostalih pet mjeseci tekuće godine, projiciramo da bi temeljna inflacija mogla iznositi 6,1% i ukupna inflacija 6,4% u 2023. godini, navode iz Banke.
Inflacija u BiH je, trenutno, primarno pod uticajem promjena u nivou temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, te energenata, što ukazuje na sve izraženiji rast domaćih cijena. Odjeljak režijskih troškova ima sve značajniji uticaj na domaću inflaciju, prvenstveno zbog rasta cijena plina, najamnina i komunalnih troškova. Uz to, cijene električne energije, kao najvažniji pododjeljak ukupnih režijskih troškova, u prvih sedam mjeseci tekuće godine bilježe značajan rast (6,8%), dok je njihov uticaj na inflaciju u prošloj godini bio neznatan. Rast cijena električne energije, uz već prisutno povećanje cijena nafte i naftnih derivata, mogu dodatno povećati inflatorni pritisak u narednom periodu, zaključuje CBBiH u brzim procjenama.
Foto: CBBiH