Deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine s drugim zemljama, mjeren milijardama konvertibilnih maraka, otvara pitanje kupovine domaćih proizvoda i jačanja domaće ekonomije. Kako bi domaći proizvođači bili konkurentniji, potrebna im je podrška kroz kupovinu domaćih proizvoda. Barkod 387 i označavanje proizvoda proizvedenih u Bosni i Hercegovini u našim trgovinama mogu biti alat da novac ostane u zemlji i koristi se i za otvaranje novih radnih mjesta. Kako građanima olakšati da prepoznaju domaće proizvode?
Uvozimo gotovo sve, izvozimo znatno manje. U deficitu smo redovno. Samo u prvih sedam mjeseci tekuće godine deficit je premašio osam milijardi maraka. Brojka je to koja traži reakciju na domaćem terenu. Jačati domaću proizvodnju. Recept je jednostavan – kupovati domaće.
„Ukoliko uzmete domaći proizvod, sav novac ostaje u Bosni i Hercegovini. Bosanci i Hercegovci moraju gledati odakle se pune budžeti, odakle se grade ceste. Moraju znati tu matematiku još u osnovnoj školi - da sve ono što kupe, a da je proizvedeno u nekom proizvodnom pogonu u Bosni i Hercegovini, ima utjecaj na ceste, na školstvo, na bolnice itd., a ne da u našim korpama na kasi budu strani proizvodi i da kukamo kako u ovoj državi ništa ne valja“, ističe Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Domaći proizvodi nisu baš uvijek prvi izbor kupaca. Navika, trend ili cijena, razlozi se razlikuju od kupca do kupca. A ponekad proizvodi iz Bosne i Hercegovine ostaju na policama jer nisu dovoljno vidljivi.
„Ograničene su aktivnosti tih promotivnih nastupa da se kupuje domaće jer bi to, u suštini, bila jedna od protekcionističkih mjera i po Zakonu o slobodnoj trgovini to nije prihvatljivo. Vjerovatno bismo dobili upozorenja, ali mislim da se i pored toga može naći načina da se pristupi da se domaći proizvod približi potrošačima“, pojašnjava Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača Tuzlanskog kantona.
Takva računica zahtijeva promjenu svijesti potrošača. Kampanje s tim ciljem provode se kontinuirano, a postoje i aplikacije koje promoviraju domaće proizvode. Nova među njima je „Biraj 387“, nastala kao potreba da kupcima olakša put do proizvoda iz Bosne i Hercegovine.
„Aplikacija prepoznaje sve strane proizvode, iz koje god zemlje dolazili, i za svaki ponudi domaći proizvod iz iste kategorije. Vrlo često taj isti domaći proizvod je, štaviše, možda bolji, kvalitetniji i jeftiniji nego strani proizvod, a pritom novac ostaje kod nas, naših radnika i naših firmi“, rekao je Anel Kahrić, kreator aplikacije „Biraj 387“.
Put je to ka stabilnijim domaćim firmama koje vode ka snažnijoj ekonomiji, a ona pak ka jačoj državi.
„Jako je važno da građani kupuju domaće. Mogu i apelirati na sve građane. Ministarstvo na čijem sam čelu ulaže ogroman novac svake godine da pomogne privredi, da budu konkurentni, da naši proizvođači ponude našim potrošačima što kvalitetnije, što jeftinije proizvode kako bi bili dostupniji na policama naših marketa“, kazao je Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine, izvještava federalna.ba.
Foto: FTV