Prevare u autoosiguranju nisu samo problem osiguravajućih društava – njihov trošak kroz sistem mogu snositi i pošteni osiguranici. Lažni ili uvećani odštetni zahtjevi povećavaju ukupnu cijenu rizika, dok njihovo otkrivanje zahtijeva sve bolju saradnju osiguravača, policije i drugih nadležnih institucija.
„Prevare u osiguranju nisu problem koji pogađa samo osiguravajuća društva - njihov trošak, direktno ili indirektno, na kraju snose svi učesnici u sistemu, uključujući i poštene osiguranike. Kada se kroz lažne ili uvećane odštetne zahtjeve iz sistema isplaćuju sredstva koja nije trebalo isplatiti, povećava se ukupna cijena rizika koju osiguravajuća društva moraju pokriti“, rekao je Eldar Dudo, direktor Uniqa osiguranja Sarajevo.
Ipak, Dudo upozorava da se uticaj prevara na cijenu osiguranja ne može svesti na jedan procenat koji bi važio za cijelo tržište BiH, jer se njihov obim i struktura razlikuju među vrstama osiguranja, društvima i periodima.
„Ono što možemo sa sigurnošću reći jeste da svaka neosnovano isplaćena šteta predstavlja trošak koji dugoročno utiče na povećanje premije osiguranja kao i na održivost sistema“, naveo je Dudo.
Zbog toga je, prema njegovim riječima, borba protiv prevara istovremeno i pitanje zaštite poštenih klijenata i cijene proizvoda, odnosno premije osiguranja.
„Naš cilj nije da zbog nekoliko slučajeva sumnjivog ponašanja otežamo ostvarivanje prava većini urednih osiguranika, nego da tehnologijom, boljom analizom podataka i kvalitetnijim procesima prepoznamo rizične slučajeve i usmjerimo dodatnu pažnju upravo tamo gdje postoji razlog za sumnju“, istakao je Dudo.
Kada je riječ o fingiranim saobraćajnim nezgodama, iskustvo policije pokazuje da iza njih uglavnom ne stoje organizovane kriminalne grupe, već pojedinci koji pokušavaju da ostvare imovinsku korist.
„U posljednje vrijeme, na osnovu naših iskustava koje smo stekli kroz dokumentovanje krivičnih djela koja se tiču fingiranja saobraćajnih nezgoda, možemo zaključiti da se uglavnom radi o pojedincima koji kroz fingiranje nezgoda žele steći imovinsku korist“, rekao je Siniša Laketa, načelnik Policijske uprave Trebinje.
Pod pojmom pojedinci, kako objašnjava Laketa, podrazumijeva se nekoliko lica, najmanje dva, koja su učesnici saobraćajne nezgode. Dodao je da u praksi nisu zabilježili slučajeve organizovanih kriminalnih grupa specijalizovanih za ovu vrstu krivičnih djela.
„U prethodne dvije godine Policijska uprava Trebinje je dokumentovala četiri krivična djela 'Navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja', koja su u vezi sa 'fingiranim' nezgodama“, naveo je Laketa.
S obzirom na to da prevare u autoosiguranju predstavljaju jedan od najvećih izazova za industriju osiguranja, ovoj temi posvećen je i drugi panel na petoj konferenciji Dani osiguranja Republike Srpske (DORS 2026) koja će biti održana 7. i 8. oktobra u Banjoj Luci.
Pored Dude i Lakete, na panelu dva „Prevare u autoosiguranju - nova era upravljanja štetama u industriji osiguranja“ učestvovaće i advokat Branka Vuković i direktorica kompanije Smart a Noventiq Company Ivana Ružičić.
Kako kamere pomažu u otkrivanju „fingiranih“ nezgoda
Policija, kako objašnjava Laketa, sumnju na insceniranu nezgodu može steći već tokom uviđaja. Pažnju privlače mjesto i vrijeme događaja, tragovi na kolovozu koji ne odgovaraju oštećenjima na vozilima, ali i visina, boja i karakter oštećenja.
Dodatne provjere mogu pokazati i da su pojedina oštećenja postojala prije prijavljene nezgode. U nekim slučajevima do kontakta između vozila zaista dođe, ali se naknadnim proračunima i vještačenjima utvrdi da prijavljena oštećenja nisu mogla nastati na način koji su učesnici opisali.
Upravo zbog toga važnu ulogu mogu imati i kamere, koje policiji omogućavaju da provjeri da li se nezgoda mogla dogoditi na prijavljenom mjestu i u prijavljeno vrijeme.
„U praksi su kamere dale pozitivan efekat, gdje se na osnovu evidentiranog prolaska i vizuelnih podudaranja na vozilu može zaključiti da li se nezgoda mogla dogoditi na način i u vrijeme koje su učesnici prijavili“, rekao je Laketa.
Razmjena informacija od velikog značaja
Za efikasnije otkrivanje prevara važna je i razmjena informacija između policije i osiguravajućih društava. Prema Laketi, ta saradnja već postoji i odnosi se na informacije o učesnicima saobraćajnih nezgoda, u cilju naplate osiguranja.
Dudo smatra da bi saradnju trebalo dodatno razvijati, posebno kada je riječ o prepoznavanju obrazaca koji mogu ukazivati na organizovane prevare.
„Organizovane prevare ne poznaju granice pojedinačnog osiguravajućeg društva i zato je saradnja industrije veoma važna. Ali ta saradnja mora biti zasnovana na jasnim pravilima, zakonitosti i punom poštovanju zaštite ličnih podataka“, rekao je Dudo.
Prema njegovim riječima, korisno je razmjenjivati informacije o obrascima i indikatorima ponašanja koji mogu ukazivati na ponavljajuće štete, neuobičajene povezanosti između različitih slučajeva i druge relevantne pokazatelje rizika.
Istovremeno, Dudo naglašava da podatak ili algoritamski rezultat ne bi trebalo automatski da označe neku osobu kao prevaranta. Za to su potrebni standardizovani procesi, kvalitetni podaci i jasna pravila o pristupu informacijama, uz odgovarajuću ulogu regulatora i nadležnih institucija.
„Smatram da je pravi smjer razvoja kombinacija tri elementa: bolja razmjena informacija među osiguravajućim društvima i nadležnim institucijama, savremena tehnologija i jasna pravila zaštite podataka. Samo tako možemo istovremeno efikasnije štititi sistem od organizovanih prevara i očuvati povjerenje klijenata“, zaključio je Dudo.
Foto: Eldar Dudo, Siniša Laketa (Ustupljene fotogafije)