EKONOMIJA

Domaće mljekarske farme se gase, najavljeni protesti

U središtu nezadovoljstva mljekara su niske otkupne cijene mlijeka, poskupljenje energenata, ali i sušna godina

Domaće mljekarske farme se gase, najavljeni protesti

Domaća proizvodnja mlijeka suočava se sa sve većim problemima. Visok nivo uvoza i niske otkupne cijene samo su neki od izazova zbog kojih su pojedini farmeri na području Tuzlanskog kantona bili primorani zatvoriti svoja gazdinstva. Nova poskupljenja donose dodatne poteškoće, a iz udruženja stižu i najave protesta.
U središtu nezadovoljstva mljekara su niske otkupne cijene mlijeka, poskupljenje energenata, ali i sušna godina.

„U proteklom periodu ugašeno je dosta malih farmi, a ti mali proizvođači povukli su za sobom i velike, koji su sada u teškoj situaciji. Na području Živinica možemo kazati da su i velike farme počele odustajati“, kaže Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona.
Samo prošle godine Bosna i Hercegovina uvezla je 250 miliona litara mlijeka iz trećih zemalja. Istovremeno, uvezeno je pet milijardi maraka vrijednosti hrane i prehrambenih prerađevina, iako domaća proizvodnja može pokriti 80 posto potreba. „Imamo jako veliki uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, a nedovoljnu domaću proizvodnju. U javnosti se pojavljuje priča da imamo viška mlijeka, što uopće nije tačno“, istakao je Suad Selimović, predsjednik Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Tuzlanskog kantona.

Na problem neusklađenih trgovinskih tokova i položaja domaćih proizvođača ukazuje i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije Bosne i Hercegovine. „Kada je Srbija jednostrano zabranila uvoz iz Bosne i Hercegovine, naši ministri u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine dozvolili su da njihova roba dolazi ovamo u mnogo većim količinama nego ranije. Kod njih postoje viškovi, a naše mlijeko stoji. Neko tu nešto treba poduzeti“, poručio je Bićo.
Zbog nagomilanih problema mljekari rješenje vide u protestima, ali i mogućoj blokadi graničnih prijelaza. O konkretnim potezima trebalo bi se razgovarati na sastanku predstavnika udruženja iz cijele Bosne i Hercegovine. „U narednim danima vjerovatno će biti održan sastanak na državnom nivou, na kojem će učestvovati sva udruženja, kako bismo postigli konačan dogovor o tome hoćemo li blokirati granične prijelaze ili izaći na ceste“, najavio je Glibanović.

Bićo poručuje da poljoprivredni proizvođači više ne mogu čekati rješenje problema. „Morat ćemo štititi ono svoje, u šta su uloženi životi, novac i sve ostalo. Planiramo sačekati prvi dan kada vremenski uvjeti ne budu dobri, sjesti i dogovoriti se, ali ovako zaista više ne ide“, kazao je Bićo.
Problem je ovo, kažu, državnog nivoa. Zbog toga predlažu uspostavu državnog ministarstva poljoprivrede i državne agencije za plaćanja u poljoprivredi.

Selimović upozorava da postojeći sistem podrške ne daje očekivane rezultate za proizvođače mlijeka. „Na terenu vidimo da se novac koji entitetski nivoi, kantoni, općine i gradovi izdvajaju kako bi pomogli poljoprivrednim proizvođačima, konkretno proizvođačima mlijeka, prelijeva u neke druge grane“, pojasnio je Selimović, prenosi Federalna.

U sektoru mljekarstva na području Tuzlanskog kantona prošle godine djelovalo je oko 1.200 farmi s približno 8.500 muznih grla. Ti brojevi su u opadanju. Ostaje pitanje hoće li se taj trend nastaviti i kakva budućnost čeka domaću proizvodnju mlijeka.

Foto: 

Štampa
Kategorije: EKONOMIJA
Ocjeni ovaj članak:
Nema ocjena
Molimo prijavite se ili registrirajte da biste mogli dodavati komentare.