Dekretom Vlade Federacije BiH, koja je ignorisala upozorenja poslodavaca i struke o štetnim posljedicama odluke o minimalnoj plati, privreda u Federaciji BiH će spašavati urušeni federalni budžet.
Minimalnom platom od 1.000 KM uz neizbježan rast i ostalih plaća, a koja je izazvala potres među poslovnim subjektima, državi će kroz doprinose i poreze biti uplaćeno stotine miliona maraka više na godišnjem nivou. Neki procjenjuju da će cifra narasti i na milijardu, mada Vlada, očekivano, vrlo skromno govori o iznosu nešto većem od pola milijarde. Osim na direktne efekte, treba računati i na indirektni uticaj odluke, a koji će se ogledati u većoj potrošnji usljed rasta plata i socijalnih davanja, ali i rasta inflacije, a što će rezultirati povećanom slijevanju prihoda od poreza u budžete.
Iako se vlast "ubija" objasniti kako su razlozi za odluku vraćanje digniteta radnicima, jasno je da su motivi vrlo proizačni, a to je spašavanje budžeta koji se našao u ozbiljnoj dubiozi.
Koliko je Vlada FBiH u minusu znaju samo premijer i ministri, ali svakome pažljivijem pratiocu ekonomskih događanja jasno je da on nije mali.
Međunarodni monetarni fond je još prije nekoliko mjeseci, zaključujući redovni pregled, saopćio da je Federacija BiH u budžetskom deficitu 2 posto od bruto domaćeg proizvoda. Budući da je BDP Federacije BiH u 2023. godini iznosio oko 32 milijarde KM, dolazimo do cifre od oko 640 miliona KM minusa u federalnom budžetu.
MMF je konstatovao da se fiskalni bilans pogoršao u 2023. godini u oba bh entiteta, potaknut tekućom potrošnjom.
- Prihodi su porasli za 1,2 postotna boda BDP-a, primarno odražavajući povećanje plaća i snažnu korporativnu dobit. Međutim, socijalna potrošnja je porasla za 1,8 postotnih bodova BDP-a odražavajući povećanja mirovina i socijalnih naknada u oba entiteta, od čega je 1,3 postotnih bodova propisano zakonom, a 0,5 postotnih bodova diskrecijski. To je, u kombinaciji s povećanjem plaća u javnom sektoru i višim troškovima kamata, povećalo rashode za 3,9 posto BDP-a. Prvi put u posljednjih nekoliko godina, ekspanzivne fiskalne politike dovele su do fiskalnih deficita u oba entiteta (2 odnosno 2,4 posto u FBiH i RS), s ukupnim deficitom od 1,7 posto u 2023., u usporedbi sa suficitom od 0,9 posto u 2022. Oba entiteta dala su prioritet otplatama duga i zakonskim isplatama (plaće i mirovine), dok su ostala plaćanja (neke subvencije i potpore) odgođene, saopćio je tada MMF.
Jasno je da su se od tada (polovina prošle godine) stvari sa javnim finansijama u Federaciji BiH promijenile, a vrlo je vjerovatno i dodatno pogoršale.
Da Federacija BiH ima teškoća sa budžetom bilo je jasno sa učestalim aukcijama dužničkih vrijednosnih papira - trezorskih zapisa i obveznica. U prvom kvartalu 2024. održane su dvije aukcije u vrijednosti 58,5 miliona KM, u drugom kvartalu već je bilo šest aukcija u iznosu od oko 180 miliona KM, a u trećem kvartalu tri aukcije u iznosu od 80 miliona KM. U četvrtom kvartalu uslijedila je kulminacija sa tri uzastopne aukcije u vrijednosti 250 miliona KM.
Poznato je da se u kupovinu Vladinih dužničkih vrijednosnih papira uključio i BH Telecom investirajući slobodna sredstva, budući da banke imaju ograničenja u pogledu izloženosti prema Vladi u pogledu vrijednosnih papira. Dug po vrijednosnim papirima narastao je na kraju trećeg kvartala prošle godine na 1,04 mlrd KM.
Osim toga, Vlada je isisala iz BH Telecoma, osim redovne od 70 miliona KM, i dodatnu dividendu u iznosu od od 11 miliona KM (njoj pripada 90 posto), ali i prodala bankama potraživanja u iznosu od 54,9 miliona eura po osnovu dugoročnih kredita plasiranih Elektroprivredi BiH, Elektroprivredi HZ HB, Cestama FBiH i Kantonu Sarajevo.
Očigledno da su upregnuti svi raspoloživi resursi kako bi se zatvorio trošak koji su stvorili usvojeni zakoni i veća tekuća potrošnja, uključujući i sve veća zahvatanja iz budžeta za isplatu penzija, zbog rasta broja penzionera i uvećanja penzija.
Praveći budžet za 2025. premijer Nermin Nikšić i ministri uvidjeli su da će im itekako faliti novca, pa su odjednom promijenili plan i umjesto fiskalne reforme i rasterećenja privrede, koje su cijelo vrijeme najavljivali, na nezabilježen način, dva dana prije Nove godine, nametnuli globu privredi, bez da su joj olakšali porezno opterećenje.
Jasno je da će zahvaćeni novac iz bunara zvanog privreda donekle zatvoriti budžetske rupe, ali je bjelodano da to neće spasiti Vladu od fiskalnih problema. Već sama najava premijera i ministara da neće usklađivati penzije nakon što je minimalna plata povećana, jasno ukazuje da novca nema iako država "pliva" u milijardama.
Aktuelna Vlada u protekle dvije godine mandata nije se proslavila (iznevjereno obećanje fiskalne reforme, blamaža sa Jablanicom, neradna nedjelja, poskupljenje struje, kupovina automobila, crkavica za penzionere...), a u treću godinu je odlučila ući hazardno.
Hoće li to biti skok u bolju ekonomsku budućnost, ili pad u mrak vidjećemo.
Foto: CBBiH