Zašto se Federacija BiH zadužuje na ino-tržištu

Stanje sa javnim finansijama u Federaciji BiH nije sjajno, na što je upozorio i Međunarodni monetarni fond

Zašto se Federacija BiH zadužuje na ino-tržištu

Uprkos upozorenjima entitetskim vladama koje je dao Međunarodni monetarni fond da treba da režu troškove,  jer se budžetski deficit povećava i postoji opasnost da ne bude mogućnosti da se servisiraju dugovi, Federacija BiH odlučila je da se skupo zadužuje na inostrnom tržištu.
Ta odluka postala je jasna nakon što je Federalna vlada naručila izradu prvog kreditnog rejtinga od rejting agencije S&P, a informaciju o namjeri izlaska na međunarodno tržište kapitala je za Bloomberg Adria potvrdio ekonomski savjetnik premijera Nermina Nikšića Goran Miraščić.

Zašto se Federacija BiH želi zaduživati na ino-berzama?

- Federaciji Bosne i Hercegovine su neophodna dodatna sredstva za Budžet i kapitalne investicije koja ne može da obezbijedi, ili jako teško može obezbijediti, na domaćem tržištu te mora da izađe na  inostrano tržište kapitala, potvrdio je Miraščić.
S&P dodijelio je nedavno FBiH kreditni rejting B+/B sa stabilnim izgledima, a  Miraščić kaže da je ocjena tražena upravo zato da bi se stvorili uslovi da FBiH potraži dodatna sredstva na jednoj od evropskih berzi.

Treba imati u vidu da je Nikšićeva vlada pojačala zaduživanje na domaćem tržištu emisijama trezorskih zapisa i obveznica. Zaduženje u 2024. godini dužničkim vrijednosnim papirima bilo je do sada u iznosu od oko 197 miliona KM. 
Zaključno sa 31. 12. 2023. godine dug po dugoročnim obveznicama Federacije BiH bio je 820 miliona KM, a dug po trezorskim zapisima 100 miliona KM. Novijih informacija o stanju duga na stranici Federalnog ministarstva finansija nema.

Na domaćem tržištu kapaciteti zaduživanja su ograničeni, što je uslovljeno i limitima izloženosti domaćih banaka Vladinim dužničkim vrijednosnim papirima koje nameću propisi i regulatori.
Izlazak na ino-berzu znači da Federacija BiH ima apetite za zaduživanje u većim iznosima nego na domaćem tržištu. No, iskustvo koje je imala Republika Srpska na Bečkoj i Londonskoj berzi pokazivalo je da je takvo zaduživanje bilo i skuplje jer investitori uzmaju u ozbir kreditni rejting koji u BiH nije u rangu investicijskog.
Očigledno da su situacija sa javnim finansijama u Federaciji BiH nije sjajna, na što je upozorio rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andreas Tudyka.
- Prije otprilike dvije, tri godine, Federacija je bila u boljoj fiskalnoj poziciji, čak su imali suficit. RS je već tada imala deficit.  Prošle godine se situacija promijenila i sada oba entiteta imaju rastuće deficite, fiskalna situacija u cijeloj zemlji se značajno pogoršala, kazao je Tudyka u intervjuu Nezavisnim novinama.
- Budući da je inflacija povećala životne troškove, vlade su željele pomoći svojim građanima pa su počele povećavati socijalna davanja. Neke od tih mjera su bile zakonska obaveza, ali neke druge nisu. Obje te vrste izdataka su sada tu, i one neće otići. U međuvremenu, inflacija se smanjila i prihodi sporije rastu, ali izdaci su ostali. S obzirom na to da ne vidimo planove da se sreže potrošnja,  vlasti su prisiljene da sve više pozajmljuju, pojasnio je šef MMF-a za BiH.

MMF je nedavno zaključio konsultacije u BiH nakon kojih je saopćio da se fiskalni bilans pogoršao i,  poslije suficita od 0,9 posto iz 2022. godine, u 2023. godini je zabilježen deficit od 1,7 posto,  što je odraz akumuliranog učinka nekoliko trajnih povećanja plata u javnom sektoru i socijalnih davanja. 
Povećani deficiti i velike otplate duga doveli su do velikog povlačenja vladinih depozita,  što je rezultiralo umanjenjem rezervi. Ukupni javni dug je u 2023. godini porastao na 32,2 posto, a potrebe za finansiranjem su velike u oba entiteta,  naveo je MMF u objavi.
Postavlja se pitanje u šta će konkretno biti usmjeren novac za zaduživanje na ino-tržištu Fedracije BiH? O tome još nema zvaničnih informacija.
Moguće je da federalna vlast želi doći do novca kojim bi amortizirala fiskalnu reformu i rasterećenje privrede, koje je najavila pa odgodila, za sada za početak 2025.godine.
Nažalost, povoljan vjetar koji je postojao da se provedu fiskalne reforme je pruhujao, vlasti su povećane javne prihode usljed inflacije trošile na javni sektor i socijalna davanja usljed čega su okolnosti za takvu reformu sada znatno teže.

Iako stanje sa dugom Federacije BiH povoljnije nego u  Republici Srpskoj, bilo bi poželjno da FBiH bude oprezna kod novog zaduživanja, posebno na ino berzama i da poradi na troškovima. Jako loše bi bilo ako bi prikupljeni novac išao za puko krpljenje budžeta.

Borivoje Simić

Štampa
Molimo prijavite se ili registrirajte da biste mogli dodavati komentare.

KOMPANIJE I TRŽIŠTA

Prethodni Slijedeća

KOMENTARI I ANALIZE

Nema sadržaja

Došlo je do greške prilikom učitavanja sadržaja.

Prethodni Slijedeća
Prethodni Slijedeća

ŽIVOT I UMJETNOST

Borivoje Simić, srijeda, 10. juli 2024.

Radnicima Premier kladionice po 1.000 KM za godišnji odmor

Premier kladionica ima ukupno 1.500 radnika, a svota koju će izdvojiti za njih je 1.500.000 KM

Borivoje Simić, utorak, 09. juli 2024.

Pomama za nekretninama u istarskom gradiću

U ponudi ima svega, od ruševina do kuća koje su u vrlo dobrom stanju 

Borivoje Simić, petak, 16. februar 2024.

Urednik portala Indikator.ba pobijedio na regionalnom književnom konkursu

Borivoje Simić odnio je prvu nagradu na konkursu časopisa "Avlija" iz Rožaja za priču "Neprodate novine"

Nema sadržaja

Došlo je do greške prilikom učitavanja sadržaja.