U prvom kvartalu ove godine, tokovi električne energije između Evropske unije i Zapadnog Balkana odstupili su od historijskih obrazaca trgovanja, prema prvom izvještaju Sekretarijata Energetske zajednice o utjecaju Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM) na tržišta električne energije. Promjenu su potaknula dva ključna događaja: komercijalno planirane prekogranične razmjene sa državama članicama EU pale su za 25%, a razlika u cijeni električne energije za dan unaprijed između EU i ugovornih strana bila je dva do tri puta veća nego u istom periodu 2025. godine.
Sekretarijat Energetske zajednice namjerava objavljivati ažuriranja ovog izvještaja kvartalno. Mehanizam za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM) stupio je na snagu 1. januara.
Analiza se fokusira na šest ugovornih strana Zapadnog Balkana (WB6) – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, te njihove susjedne države članice EU – Bugarsku, Hrvatsku, Grčku, Mađarsku, Italiju i Rumuniju.
Prema izvještaju, planirane komercijalne razmjene koje uključuju i stvarni domaći izvoz i tranzitne tokove između Zapadnog Balkana i EU značajno su smanjene u prvom kvartalu 2026. u odnosu na prvi kvartal 2025. Tokovi iz Zapadnog Balkana u EU smanjeni su za 8,1%, sa 5,01 TWh na 4,60 TWh, dok su iz EU u Zapadni Balkan pali za 40,7%, sa 5,49 TWh na 3,25 TWh.
„Ova promjena je u velikoj mjeri uzrokovana smanjenjem tokova između EU i Zapadnog Balkana, a ne povećanjem izvoza Zapadnog Balkana. Ukupna količina električne energije kojom se komercijalno trguje preko granice EU i Zapadnog Balkana smanjena je za otprilike 25% u prvom kvartalu 2026. u poređenju sa istim kvartalom prošle godine, što ukazuje na smanjeno korištenje interkonekcijskih kapaciteta i manju prekograničnu razmjenu“, navodi se u izvještaju.
Kvartal je također karakterizirala izuzetno visoka, bezugljična proizvodnja električne energije u hidroelektranama u WB6. Kao rezultat toga, cijene električne energije unaprijed u WB6 u prosjeku su bile 30 eura po MWh niže nego na susjednim tržištima EU osim Grčke, ili 2 do 3 puta više nego u istom periodu 2025. godine.
Uprkos širenju razlike, potencijal za potpunu arbitražu razlike u cijenama uvoza iz WB6 osim Albanije u EU opao je zbog troškova povezanih s CBAM-om, što sugerira da tržišta EU s višim cijenama, uključujući Italiju, Rumuniju, Bugarsku i Hrvatsku, nisu bila u mogućnosti u potpunosti iskoristiti prednosti jeftinije električne energije dostupne u susjednim sistemima WB6, naglašava se u izvještaju.
Sekretarijat je naglasio da se prema CBAM-u izvoz električne energije iz obnovljivih izvora tretira na isti način kao i proizvodnja na bazi fosilnih goriva korištenjem zadanih faktora emisije.
Čini se da je ovo direktno uticalo na trgovinske tokove: dok se izvoz hidroenergije iz Albanije - gdje je zadani faktor emisije nula - nastavio, sličan izvoz s drugih tržišta, poput Crne Gore, uglavnom nije, po njihovom mišljenju.
Uzevši sve zajedno, ovi događaji ističu potencijalne distorzije na tržištima u nastajanju koje mogu uticati na obje strane tržišta: sprečavanje tržišta EU sa višim cijenama da pristupe jeftinijoj električnoj energiji, istovremeno ograničavanje izvoza od ugovornih strana i potkopavanje imperativa integracije tržišta, istakao je Sekretarijat. Međutim, tekući pregovori o izmjenama CBAM-a imaju za cilj da djelimično riješe neke od osnovnih uzroka ovih distorzija.
Sekretarijat je napomenuo da prvi podaci uspostavljaju osnovnu liniju, ali da jedan kvartal, posebno onaj koji je oblikovan izuzetnim hidrouslovima, nije dovoljan da se izvedu čvrsti zaključci o trajnim strukturnim efektima implementacije CBAM-a.
Izvještaj također ističe sve veću divergenciju između komercijalno planiranih prekograničnih razmjena i stvarnih fizičkih tokova električne energije tokom prvog kvartala 2026. godine. To se ogleda u značajno povećanom planiranom izvozu iz Albanije u Grčku, koji nije praćen proporcionalnim povećanjem fizičkih tokova na toj ruti, prenosi BalkanEnergyNews.
Umjesto toga, električna energija je nastavila teći u skladu s fizičkim karakteristikama prenosne mreže, na primjer iz Albanije prema Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, i dalje prema zemljama EU koje graniče s EU, kao što su Hrvatska, Mađarska i Rumunija. Ova divergencija smanjuje predvidljivost prekograničnih tokova za operatore prenosnih sistema (TSO) i povećava rizik od neplaniranih ili kružnih tokova, navodi se u izvještaju.
Ovo predstavlja rizik za operativnu sigurnost u jugoistočnoj Evropi i povećane troškove rada sistema, što u konačnici dovodi do viših mrežnih tarifa i u ugovornim stranama i u susjednim državama članicama EU, navodi se u izvještaju.
Foto: Pixabay