Zbog višedecenijskog zanemarivanja infrastrukture, gašenja velikih industrijskih giganata i prekinutih teretnih linija, željeznički sektor u BiH nalazi se pred kolapsom. Ipak, tračak nade predstavlja najava projekta revitalizacije Unske pruge. Osim ogromnog strateškog značaja za Unsko-sanski kanton i BiH, ovo je i svojevrsan test bh. nosilaca vlasti koji treba da pokažu jesu li učili na greškama.
Bosanskohercegovačke pruge u 19. i 20. vijeku bile su pokretač industrijalizacije, danas se nalaze pred, gotovo, potpunim kolapsom. Od ukupno 1.031 km pruge u BiH, veći dio je u izuzetno lošem stanju sa zastarjelom signalizacijom i dotrajalim voznim parkom. Tračak nade, da će posrnuli željeznički sektor vratiti stari sjaj je najavljeni projekat revitalizacije Unske pruge. Projekat je, pokazuju analize, izvodljiv i tehnički i ekološki, ali i ekonomski.
Željko Radić, zamjenik generalnog direktora Željezničke javne korporacije BiH:
“Projekat ima potencijal da u vremenskom horizontu 30 godina ima ekonomski procijenjenu dobit na 350 miliona eura.”
Projekat oživljavanja obuhvata koridor na relaciji Novi Grad - Bihać - Martin Brod - Knin, čija ukupna dužina iznosi gotovo 180 km. Nadležnost upravljanja bila bi na Željeznicama Republike Srpske, Željeznicama FBiH i Hrvatskim željeznicama.
Nisvet Jusić, predsjednik Skupštine USK:
“Mi, sa svoje strane ćemo da pokušamo da animiramo, odnosno, probudimo emociju da Unska pruga ponovo nađe svoje mjesto u srcima građana, kako u USK, tako i čitave BiH, kako bi dobili što veću podršku projektu.”
Korak bliže tome napravljen je početkom prošlog mjeseca, kada je, nakon višegodišnje pauze, jedan dio pruge stavljen u funkciju, uspostavljanjem sezonske turističke željezničke linije.
Samra Mehić, ministrica privrede USK:
“Za mjesec i po dana imali smo preko 8.000 turista koji su koristili turistički voz i koji su se vozili destinacijom od Bihaća do Krupe, odnosno, Bosanske Otoke i od Otoke do Bihaća.”
Cilj je produžiti ovu liniju do Martin Broda i Štrbačkog buka, dok je dugoročni prioritet uspostavljanje teretnog saobraćaja, kao žile kucavice krajiške privrede. Ipak, jedan od najvećih izazova je činjenica da pruga čak sedam puta prelazi državnu granicu između BiH i Hrvatske, zbog čega je potpisivanje međudržavnog sporazuma s ovom susjednom državom prioritet.
Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH:
“Prvobitno nije bilo mnogo interesa, ali na našem posljednjem sastanku u Zagrebu, ministar Butković je utvrdio da podržava ovaj projekat, da su se neke stvari promijenile. RH je završila jedan ogroman ciklus ulaganja u putnu infrastukturu i polako se okreću ulaganju u željezničku.”
Ništa manje važno nije ni potreba uvrštavanja Unske pruge na mrežu evropskih koridora radi otvaranja vrata bespovratnim evropskim sredstvima. Ipak, je li realno očekivati da će ovaj projekat, zaista, zaživjeti, imajući u vidu višedecenijsko zanemarivanje vlasti?
Marijan Jazinović, direktor Željezničke javne korporacije BiH:
“Vodi se politika za jedan dan, a željeznice benefite daju za 10,20 i 30 godina. Svjedoci smo određenih promjena i na zapadu, konkretno, u Britaniji, gdje se privatizovani nacionalni operateri za prevoz putnika se vraća pod okrilje države, što je jasan znak da učimo na tuđim greškama.”
I zato je ovaj projekat test zrelosti bh. nosilaca vlasti koji će da pokažu hoće li se okrenuti jačanju ekonomije ili produbljivanju podjela.
Nedim Suljić, univerzitetski profesor i član Evropske ANU:
“Unska pruga bi bila jedan školski primjer jednog održivog zelenog projekta. Ako naši političari u Briselu ponude jedan gotov projekat, siguran sam da će ga EU finansirati sa gotovo 80% bespovratnih sredstava. Unska pruga će da poveže i entitete - FBiH i RS, da spoji Bosansku Krajinu sa Hercegovinom i sa Dalmacijom.”
Osim toga, zaključuje sagovornik, jedna teretna kompozicija voza, na Unskoj pruzi ili bilo kojem drugom željezničkom putnom pravcu, mijenja 50-70 teških kamiona šlepera na našim putevima, a to bi značilo i manje saobraćajnih nesreća, uništenih lokalnih i regionalnih puteva i zastoja na granicama. Revitalizacija ne znači samo zapošljavanje u željeznicama oba bh.entiteta, nego otvara i stotine radnih mjesta u jednom realnom sektoru. Samo još da projekat zaživi, izvještava N1.
Foto: Arhiv