Stečaj Alta banke i hapšenje njenog vlasnika Davora Macure otvorili su pitanje budućnosti trgovinskih lanaca Idea, Roda i Merkator, koji u Srbiji zapošljavaju više od 7.000 ljudi.
Iako stručnjaci upozoravaju na moguće finansijske posljedice, ističu da propast banke ne znači automatski i zatvaranje prodavnica.
Kompanija Alta Retail, koja posluje u okviru Alta grupe, 12. oktobra u potpunosti je završila preuzimanje ovih trgovinskih lanaca od hrvatske Fortenova grupe. Tu informaciju za Insajder potvrdili su iz kompanije, a sada se postavlja pitanje koliko su preuzeti trgovinski lanci finansijski povezani s Alta bankom, nad kojom je pokrenut stečajni postupak. Posebno je važno utvrditi da li Idea, Roda i Mercator imaju novac na računima propale banke i, ukoliko imaju, o kojim iznosima je riječ.
Profesor kompanijskog i trgovinskog prava Nebojša Jovanović objašnjava da bi problemi mogli nastati ukoliko trgovinski lanci imaju značajne depozite u Alta banci koje ne mogu da povrate. "Pretpostavljam da oni imaju neke depozite u Alta banci. Ako su iznosi depozita suviše veliki, tako da ova tri trgovinska lanca ne mogu da povrate u stečaju od Alta banke veći deo svojih potraživanja, odnosno depozita, onda mogu da imaju probleme u finansiranju svog poslovanja, jer neće moći da sakupe dovoljno novca da ispune dugove koji im dospevaju prema njihovim poveriocima, i onda mogu i oni da zapadnu u krizu", rekao je Jovanović. Ipak, naglašava da stečaj banke sam po sebi ne znači da će se isti scenario dogoditi i trgovinskim lancima. "Lično mislim da rukovodstvo ta tri trgovinska lanca, odnosno njihove uprave, nisu bili baš toliko glupi da drže prevelike depozite u jednoj banci", dodao je on.
Za sada nema potvrde da su Idea, Roda i Mercator finansijski ugroženi zbog stečaja Alta banke.a
Neizvjesnost dolazi u trenutku kada se trgovinski sistem već suočava s finansijskim poteškoćama. Prema podacima koje navodi Insajder, Idea Marketi su 2024. godinu završili s gubitkom od približno 380 miliona dinara, odnosno oko 3,2 miliona eura. Tokom 2025. godine gubitak je premašio četiri milijarde dinara, što je približno 34 miliona eura. Riječ je o sistemu koji ima više od 300 prodavnica i zapošljava više od 7.000 ljudi.
Zbog toga bi eventualni problemi s likvidnošću mogli imati posljedice ne samo po kompaniju, već i po njene zaposlene, dobavljače i poslovne partnere.
Profesorka Ekonomskog fakulteta Jelena Žarković smatra da nema razloga za širenje panike.
"Ne bi trebalo da se širi panika. Ne vidim uopšte nikakav razlog zašto bi ljudi u tim trgovinskim lancima izgubili posao. Prosto, to je izrazito profitabilna djelatnost", rekla je Žarkovićeva za Insajder. Sličan stav iznosi i Dejan Gavrilović iz udruženja "Efektiva", koji smatra da ni eventualni ozbiljniji finansijski problemi ne bi morali dovesti do potpunog gašenja trgovinskih lanaca. "Onaj najgori scenario, da ta firma ode u stečaj zbog dugova i tako dalje, možda će doći do neke prodaje, možda će neko drugi da je kupi i proba da stabilizuje firmu", rekao je Gavrilović.
Gavrilović upozorava da bi posljedice eventualne finansijske krize bile različite za kupce, radnike i dobavljače. Kupci bi, prema njegovoj procjeni, relativno lako mogli da se okrenu drugim trgovinskim lancima, ali bi zaposleni i dobavljači bili u znatno težem položaju.
Foto: Idea