Luka Ploče je najprije izgubila promet mostarskog Aluminija, da bi odnedavno novi udar bilo gašenje Koksare Željezare u Zenici, jednog od najznačajnijih partnera.
Potrebe bosanskohercegovačke privrede, na koje je Luka primarno naslonjena se smanjuju. S druge strane, rat u Ukrajini promijenio je pravce kretanja robe, što je Pločama ublažilo gubitke. - U tom smislu smo uložili smo maksimalne napore i BiH je i dalje vodeće emitivno tržište, ali u odnosu na godine prije korone značajno smo smanjili ovisnost prema bh. tržištu. Dobili smo nove kupce iz istočne i Srednje Europe, kaže Hrvoje Livaja, predsjednik Uprave Luke Ploče, izvještava Al Jazeera Balkans.
Nekada su robe vezane za Bosnu i Hercegovinu činile 90 posto prometa Luke Ploče, sad čine tek oko polovice.
Ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan kaže da bez obzira na trenutne promjene u omjeru prometa roba u Luci Ploče – njena upućenost na BIH je nepromjenjiva.
Hrvatska je dosad imala Rijeku kao luku na mreži evropskih koridora, ali odnedavno su tu i Split i Ploče. Ploče se, pak, vezuju za zapadnobalkansku koridorsku mrežu.Ta je luka izvorno izgrađena za potrebe privrede Bosne i Hercegovine. Ali, njen pad mijenja i okolnosti iako je BiH, i ekonomski i saobraćajno, ključna za budućnost Ploča.
Indikator..ba podsjeća da je promet preko luke Ploče iznosio u pravom kvartalu ove godine 973.213 tona robe; što ukazuje na pad od 17% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (2023: 1.175.098 tona). Promet se primarno odnosi na pad u segmentu rasutih tereta od 28% u odnosu na 1. kvartal 2023. godine, čemu najznačajnije doprinosi pad prekrcaja uglja (40%) i starog i sirovog željeza (25%) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Foto: Luka Ploče