Njemački proizvođač vozila MAN Truck & Bus prestao je naručivati gume iz Linglongove srpske tvornice zbog navodnih kršenja ljudskih prava, izvijestili su njemački mediji.
Kako je list "Vreme" nedavno pisao, i drugi divovi nemačke auto-industrije imaju niz pritužbi iz Srbije
Minhenska kompanija MAN Truck & Bus, deo Traton grupe koja je u vlasništvu njemačkog automobilskog diva Volkswagena, raskinula je ugovor o nabavci guma iz fabrike kineske kompanije Linglong u Zrenjaninu.
To se desilo zbog navoda o "kršenju ljudskih prava" tokom izgradnje fabrike, pišu BIRN i njemački list Manager Magazin.
"Optužbe o kršenju ljudskih prava u ovom kontekstu shvatamo vrlo ozbiljno i zbog ovih sumnji prestali smo sa svim narudžbinama od tog dobavljača krajem novembra", naveli su iz kompanije MAN.
No sam Volkswagen i dalje masovno nabavlja gume iz Linglonga i još "razmatra" situaciju.
Kako je "Vreme" nedavno otkrilo u velikom istraživanju, giganti njemačke autoindustrije dobili su niz žalbi na kršenje radničkih prava u pogonima u Srbiji i razmatrali prekid saradnje. Nije samo u pitanju Linglong, već i fabrike za proizvodnju automobilskih kablova Jura i Leoni.
Njemačke firme obavezane su njemačkim Zakonom o lancima snabdijevanja da se pobrinu da i njihovi dobavljači – bilo gdje na svijetu – poštuju ljudska prava.
Beogradska nevladina organizacija ASTRA je najprije 2022. godine, još prije stupanja na snagu zakona, a potom i ove godine Volkswagenu prijavila ropske uslove rada u Linglongu u Zrenjaninu.
Onde su stranim radnicima oduzimani pasoši, a kineski investitor se ponaša kao da njemu taj komad Srbije pripada.
U šturom odgovoru Volkswagena za „Vreme“ navodi se da ne ulaze u "pojedinačne potencijalne" optužbe koje pogađaju njihove dobavljače.
Tvrde, međutim, da na sve indicije reaguju ozbiljno i brzo, navodeći da je tako i u slučaju Linglonga. Ali, šta je konkretno urađeno – ne kažu. Linglong, veliki proizvođač guma, ignorisao je upit "Vremena". Fotografkinji je odbijen zahtev da uđe i fotografiše pogon zbog politike firme i "trenutnih okolnosti".
"Vreme" je tokom istraživanja kontaktiralo i njemački Savezni zavod za privredu i kontrolu izvoza (BAFA), koji je zadužen za sprovođenje zakona.
Oni su tada naveli da su toko skoro dvije godine primene zakona dobili 221 pritužbu iz cijelog sveta te da su tri koje su oni dobili bile u vezi sa Srbijom. Velika većina pritužbi je odbačena, a ostalo je 60 aktivnih.
Međutim, BAFA još nije izrekla nijednu kaznu. Doduše, u ovaj broj ne ulaze direktne žalbe kompanijama o kojima jedinstvena statistika ne postoji.
Pitanje zakona o lancima snabdevanja imaće sve veći značaj jer je sličan zakon donet i na nivou EU i države imaju obavezu da ga primijene najkasnije do jula 2026. godine.
To znači da će sve (veće) firme sa sjedištem u EU morati da se pobrinu da njihovi dobavljači – recimo iz Srbije – poštuju ljudska prava zaposlenih.
Foto: Linglong