Na podugačkom platnom spisku u Javnom preuzeću "Šume RS", već godinama je, između ostalih, i 800 berača gljiva, šumskog voća i ljekovitog bilja. Oni ne beru ništa, pa je sektor u kojem rade stalno u minusu. Ali to nije sve. Na podugačkom platnom spisku u Javnom preuzeću "Šume RS", već godinama je, između ostalih, i 800 berača gljiva, šumskog voća i ljekovitog bilja. Oni ne beru ništa, pa je sektor u kojem rade stalno u minusu. Ali to nije sve.
Kako bi se “zaokružila” proizvodnja ovog sektora, “Šume RS” su prije tri godine otvorile fabrika za preradu šumskih plodova, u koju je, prema pisanju medija, uloženo oko 900.000 KM. Ali ta fabrika nikad nije proradila, pa silne sušare, destilator i ostala skupocjena oprema trunu i skupljaju prašinu.
A sve je počelo idilično, kada se u septembru 2022. u Baljevom Polju kod Foče okupila šumarska elita, da svečano otvori pogon za preradu šumskih plodova, kao radnu jedinicu Šumskog gazdinstva Maglić.
– Hala je opremljena modernim aparatima – sušarom, destilatorom, hladnjačom i drugom skupocjenom opremom, koja će omogućiti preradu gljiva i šumskog voća, destilaciju iglica od crnogorične šume i ljekovitog bilja i dobijanje eteričnih ulja, a kako je planirano proizvodi će se plasirati na evropsko tržište – objavili su tada lokalni mediji.
Ali, sve je ostalo na velikim riječima. Pogon nikad nije proradio, nikad ni jedan vrganj nije ušao u sušaru, da ne spominjemo destilaciju borovih iglica i eterična ulja za evropsko tržište.
– Prvo se čekao tehnički prijem, a kad je to obavljeno, počela je kriza u “Šumama RS” i klima se promijenila, sve je krenulo naopako i pogon nikad nije proradio – kaže izvor Srpskainfo iz preduzeća “Šume RS”.
Kriza i “promjena klime” počeli su, po svemu sudeći, tri godine ranije, kada je u nizu loših poteza menadžmenta, osvanula i ona o osnivanju Sektora za ostale šumske proizvode, koji je organizacioni dio Direkcije preduzeća “Šume RS”. U tom sektoru su udomljeni “berači” koji, kako tvrde upućeni, sjede po kancelarijama. Direktor “Šuma RS” Blaško Kaurin nije mogao objasniti čime se tačno bave ovi radnici, niti u kojim se marketima mogu kupiti gljive i šumsko voće koje oni uberu.
Ne znam, stvarno, morao bih pitati saradnike, ali vjerujem da je za tim proizvodima tolika potražnja, da oni ni ne stignu do marketa – rekao je Kaurin.
Kako je ranije pisala Srpskainfo, po planu proizvodnje, 800 “berača” bi trebalo da godišnje zarade 86.000 KM, što je manje od 7.200 KM mjesečno.
Foto: Arhiv