Federalna vlada najavila je početak fiskalne reforme od 1. januara 2025. i novi način fiskalizacije, a prijedlog je odmah naišao na kritike.
Federalna vlada utvrdila je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak i Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH, koje je uputila u parlamentarnu proceduru.
Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o porezu na dohodak se kao neoporeziva kategorija uvodi radni učinak radnika.
Premijer Nikšić je precizirao da će usvajanje ovog zakona stvoriti pretpostavke da do kraja godine Vlada Federacije BiH donese uredbu o obaveznim minimalnim primanjima radnika. Na taj način će zaštiti oko 270.000 radnika koji, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH imaju primanja manja od 1.000 KM.
- Od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti zaposlenicima primanja manja od 1.200 KM, ustvrdio je zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović.
Time se, kako su obrazložili iz Vlade, daje mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz dio bez poreznog opterećenja.
- Taj zakon je temporalnog karaktera. Predviđeno je da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade Federacije BiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a u što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom, naveo je dopremijer i ministar finansija Toni Kraljević.
Utvrđeni Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, odnosno maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.
- Implementacija ovog zakona omogućit će elektronsko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju, kazao je Kraljević i dodao da da će ovom platformom upravljati Porezna uprava FBiH, koja je posrednik svih podataka koji dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprečava poreznu utaju.
- Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog sistema, kazao je ministar Kraljević.
Komentirajući najave iz Vlade da od 1. januara poslodavci neće smjeti isplaćivati radnicima plaće ispod 1.200 KM nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak i donošenja uredbe, ekonomski stručnjak Admir Čavalić za Faktor je kazao kako je to "hrabar potez ali da će ga realnost demistificirati".
"Kada govorimo o dopunama Zakona o porezu na dohodak tu se kaže da bi zaposlenik, na ime dijela plaće za radni učinak do 2.000 KM mjesečno, bio oslobođen tih poreza. E sada, pitanje je šta to konkretno u praksi znači, jer se navodi 'radni učinak shodno važećem propisima o radu'.
- Ova reforma se temelji na tri vrlo fluidna uvjetna bloka. Prvi je radni učinak, drugi je topli obrok i treći je naknada za prijevoz. Poslodavac, ukoliko to nije definisano kolektivnim ugovorom ili nekim drugim propisom, ne mora nužno isplatiti topli obrok, naknadu za prijevoz a ne mora ni radni učinak. Govorim za privatni sektor, pojašnjava Čavalić.
Dodaje da je u javnom sektoru drugačija situacija.
- Ovo je vrlo nategnuta priča. Mislim da je Vlada FBiH priznala da nema ništa od fiskalnih reformi. Dala je neke optimistične rokove. Ovo je institucionaliziranje mehanizma jednokratne pomoći u zakonu. To sam očekivao i to se realiziralo u skromnom iznosu od 200 KM mjesečno, naglasio je.
Foto: CBBiH