Ambiciozna hrvatska turistička reforma, osmišljena kako bi se industrija preusmjerila s masovnih dolazaka na održiviji, kvalitetniji model, počinje izazivati nelagodu među privatnim domaćinima.
S obzirom na to da privatni smještaj trenutno čini polovicu svih kapaciteta u zemlji, promjene će ovdje imati najveći utjecaj, izvještava Večernji list. Dužnosnici tvrde da dominacija privatnog najma doprinosi gužvi u sezoni i relativno niskoj dnevnoj potrošnji turista.
Zemlje s većim udjelom hotelskih kreveta obično prijavljuju dvostruko veću potrošnju posjetitelja. Reforme imaju za cilj riješiti ovu neravnotežu - ali ne bez posljedica.
Posljednjih mjeseci broj registriranih privatnih smještajnih objekata nastavio je rasti na nacionalnom nivou, dosegnuvši nešto manje od 125 000 diljem Hrvatske.
Ipak, u nekoliko ključnih obalnih regija trend se preokrenuo. Prema podacima za srpanj, Istra je imala 120 objekata manje na popisu nego prošle godine, Kvarner je izgubio 86, dok je Šibensko-kninska županija zabilježila najveći pad, sa 131 manje.
Lorena John, predsjednica Istarske udruge porodeeičnog smještaja, objašnjava da domaćini odlaze iz različitih razloga.
„Neki s malim kapacitetima smatraju da rastući troškovi i porezi znače da to više nije isplativo. Za njih je prelazak na dugoročni najam lakši i stabilniji. Drugi prestaju zbog osobnih razloga. No, nažalost, postoje i oni koji se odjavljuju samo na papiru i nastavljaju iznajmljivati ilegalno, oslanjajući se na vjerne goste i izbjegavajući porezne obaveze“, rekla je.
Dodatne mjere na horizontu povećavaju neizvjesnost. Od 2029. godine, oni koji iznajmljuju stanove u stambenim zgradama trebat će saglasnost dvije trećine susjeda. Istovremeno, očekuje se da će viši porezi učiniti privatni najam manje atraktivnim, piše Večernji list.
Za neke, matematika jednostavno više ne funkcionira. Domaćin sa sjedištem u Zagrebu kaže da njegova dva stana donose ograničenu dobit u usporedbi s uloženim trudom.
„S popunjenošću manjom od 60 posto i prosječnim cijenama od 50 eura po noćenju, nakon troškova zaradimo oko 500-600 eura mjesečno po apartmanu. To je otprilike isto kao i dugoročni najam, ali s puno manje muke i troškova“, objašnjava, dodajući da čišćenje, popravci i često održavanje smanjuju marže.
Mnogi čekaju završnu fazu porezne reforme ove jeseni prije donošenja odluke. Za golemi hrvatski privatni sektor najma, promjena se čini neizbježnom - a nadolazeće godine mogle bi donijeti vrlo drugačiji krajolik smještaja i za posjetioce i za domaćine.
Foto: Pixabay