Američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije (NIS), jednog od privrednih stubova zemlje, stupile su na snagu 9. oktobra. Ciljaju većinski ruski udio u tvrtki, naslijeđen od privatizacije 2008. koja je omogućila divu Gazprom Neftu da preuzme kontrolu nad grupom.
NIS je odmah objavio da ima dovoljne rezerve sirove nafte i da su njegove benzinske postaje potpuno opskrbljene, tako da nema razloga za paniku ili redove na benzinskim stanicama. Prodaja se odvijala normalno i nije bilo ograničenja količina koje kupci mogu kupiti, tvrdio je NIS.
Međutim, mnogi promatrači strahuju od puno težeg scenarija u srednjoročnom razdoblju. Prekidom protoka nafte kroz naftovod Janaf, Srbija se ponovno suočava sa svojom energetskom ovisnošću. „Građani riskiraju ponovno proživljavanje problema za koje smo mislili da su zaboravljeni 1990-ih“, piše Miša Brkić u tjedniku Vreme. Prema njegovim riječima, vlada traži „kreativno rješenje“: stvaranje „flote duhova“ za prijevoz sirove nafte rijekom iz Mađarske.
Neobični znakovi u srbijanskim poslovnim krugovima potvrđuju ovu hipotezu. „Dva utjecajna biznismena bliska režimu ubrzano registriraju brodove koji prevoze naftu kod nacionalnog regulatora“, naglašava Miša Brkić.
Prema njegovim informacijama, radi se o velikoj floti brodova i teglenica zaduženih za prijevoz sirove nafte iz mađarske grupe MOL do rafinerije NIS-a u Pančevu, preko Dunava – svojevrsnoj srpskoj verziji „flotile duhova“ koju Moskva koristi za zaobilaženje zapadnih sankcija.
Stvaranje ove flote čini se jedinom preostalom održivom opcijom, budući da su svi drugi putevi javne nabave propali. Miša Brkić također ističe da su prošlog proljeća isti ekonomski igrači diskretno pokušali kupiti ruski udio u NIS-u od Gazprom Nefta, ali bezuspješno. Inicijativu su otkrile ruske obavještajne službe, što je izazvalo oštru reakciju predsjednika Vladimira Putina, koji je navodno podsjetio Aleksandra Vučića tokom svog posjeta Moskvi u maju da ruski udio „nije na prodaju ni po koju cijenu“.
Osim problema s opskrbom, američke finansijske sankcije prijete paraliziranjem međunarodnih transakcija s NIS-om. Ako se plaćanja stranim karticama (MasterCard, Visa) obustave, benzinske stanice će prihvaćati samo nacionalnu Dina karticu, gotovinu ili sistem instant plaćanja IPS (pokaži i plati). Međutim, tvrtka uvjerava da se transakcije u dinarima normalno nastavljaju, uključujući veleprodaju, te da kartice poslovnih korisnika rade bez problema. Međutim, nekoliko bankarskih izvora očekuje da će strani računi u NIS-u biti zamrznuti, što bi utjecalo na međunarodne finansijske tokove.
Posljednja neizvjesnost visi nad 5000 zaposlenika grupe. Nakon što su najavljene sankcije, plaće su isplaćene mjesec dana ranije, što je znak unutarnje nervoze. Službeno, uprava i dalje uvjerava da „socijalna stabilnost zaposlenika ostaje prioritet“. Ali ako se međunarodne transakcije blokiraju i uvoz ugrozi, sam opstanak NIS-a mogao bi biti ugrožen.
Foto: NIS