Neispunjavanje preporuka Moneyvala i eventualno uvrštavanje Bosne i Hercegovine na sivu listu imalo bi ozbiljne i dugoročne posljedice po privredu, međunarodne transakcije i dijasporu, upozorio je Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, ističući da bankarski sektor ostaje stabilan, ali da bi međunarodni platni promet bio znatno usporen i zakomplikovan.
Govoreći o mogućem stavljanju BiH na sivu listu Moneyvala, Ražanica je podsjetio da je zemlja već prošla kroz sličnu situaciju i da su posljedice bile ozbiljne.
„Već smo mi to jednom i prošli i čini mi se da smo možda i zaboravili svi koje su to posljedice bile i kakve su posljedice bile, prvenstveno na finansijski sektor, ali to se indirektno, odnosno direktno prenosilo i na našu privredu i stanovništvo.“
Naglasio je da siva lista Moneyvala nije simbolična mjera bez konkretnih posljedica. „Neispunjavanje preporuka Moneyvala i eventualno uvrštavanje Bosne i Hercegovine na sivu listu nije neka apstraktna oznaka ili nešto što ne donosi možda neke konkretne posljedice.“
Za razliku od zastoja na evropskom putu, gdje se, kako kaže, često ne snose direktne posljedice, situacija sa sivom listom je drugačija. „Kod sive liste Moneyvala situacija nije takva. Posljedice su, usudio bih se reći, devastirajuće za privredu“, izvještava Federalna.ba.
Ražanica je detaljno pojasnio kako bi se siva lista odrazila na međunarodni platni promet. „Počevši od primjene dodatnih standarda i provjera prilikom svake transakcije koja ide iz Bosne i Hercegovine ka inostranstvu ili dolazi iz inostranstva prema Bosni i Hercegovini.“
Takve transakcije, dodaje, postaju znatno složenije. „Takve transakcije se usložnjavaju, takve transakcije se usporavaju, provjere takvih transakcija traju duže, neophodno je obezbijediti dodatnu dokumentaciju što je pritisak za banke, a u konačnici pritisak za klijente.“
Posebno je upozorio na otežano održavanje korespondentnih odnosa s bankama u inostranstvu. „Sve to značajno usporava procese međunarodnog platnog prometa, što otežava održavanje i uspostavljanje korespondentnih odnosa sa bankama u inostranstvu, bez kojih nema platnog prometa sa inostranstvom.“
Ražanica je naglasio da bi negativne posljedice posebno osjetili izvoznici i dijaspora, te je podsjetio na značaj doznaka koje dolaze iz inostranstva. „Najnovije procjene kažu da je nešto više od 4,3 milijarde konvertibilnih maraka doznaka naše dijaspore u Bosnu i Hercegovinu. Sve su to transakcije koje će biti mnogo teže realizovati ukoliko Bosna i Hercegovina završi na sivoj listi Moneyvala.“
Na pitanje da li građani trebaju biti zabrinuti za sredstva na svojim računima, Ražanica je istaknuo da građani ne trebaju biti zabrinuti i da sredstva građana ne mogu biti ugrožena. „Ne trebaju ljudi biti zabrinuti za svoj novac u bankama. Bankarski sektor je u potpunosti stabilan, siguran, dobro kapitaliziran, likvidan i sredstva građana ni na koji način ne mogu biti ugrožena.“
Govoreći o SEPA integracijama, Ražanica je naglasio da one nisu zaustavljene, ali je upozorio na dodatne komplikacije.
„Sama SEPA integracija nije ugrožena eventualnim stavljanjem Bosne i Hercegovine na sivu listu. Siva lista može dodatno zakomplikovati SEPA integraciju, ali je neće zaustaviti“
Na pitanje da li postoji određeni iznos koji automatski može pokrenuti sumnju i dodatne provjere, Ražanica je pojasnio da ne postoji univerzalni prag.
„To zavisi o internoj procjeni finansijske institucije koja provodi mjere za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorističke aktivnosti. Svaka sumnjiva transakcija ili transakcija koja zahtijeva dodatnu analizu može biti predmetom takvih dodatnih provjera.“
„BiH nije član FATF-a. Mi smo član Moneyval Komiteta Vijeća Evrope. Moneyval Komitet Vijeća Evrope je prije godinu dana usvojio izvještaje za BiH i prema tom izvještaju mi smo ušli u tzv. obzervacioni period. U tom periodu mi smo trebali na osnovu preporučenih akcija iz Moneyval izvještaja, otprilike 70% tih preporučenih akcija, da provedemo, da ne dođemo na sivu listu“, kaže Edin Jahić član delegacije Bosne i Hercegovine za Moneyval.
Sedamdeset je preporučenih akcija, navodi, koje su podijeljene u 11 tema vezanih za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma.
„Onda kada je usvojen Moneyval izvještaj - u januaru 2025. je objavljen, Ministarstvo sigurnosti zajedno sa drugim nadležnim agencijama i institucijama je počelo raditi na tim preporučenim akcijama“, rekao je Jahić.
Izvještaj o obavljenom će se FATF-u dostaviti početkom marta, potvrdio je.
„FATF će imati sastanak početkom maja u Finskoj, gdje će se odlučiti na tehničkom nivou i dat će se preporuka FATF plenarne sjednice u junu ove godine, da li će BiH ići na listu ili ne“, kazao je Jahić.
Na pitanje o rokovima, pojasnio je da je prvi rok početak marta, kada će biti dostavljen izvještaj o dosadašnjem radu, dok je sljedeći rok početak maja, kada će se održati sastanak FATF-a i razmotriti svi do tada postignuti rezultati.
„Čitav problem ovog procesa je što mi ne određujemo i ne znamo šta oni smatraju da je to bitno za Bosnu i Hercegovinu. Mi moramo raditi na svih 70 preporuka, svih preporučenih akcija, nadajući se da ćemo one glavne akcije provesti. 11 je poglavlja, 11 glavnih tačaka unutra - mi po svakoj tački imamo određene aktivnosti: da li su završene, da li su započete, da li će biti završene jako brzo do februara, marta. Na svemu apsolutno radimo“, kazao je Jahić.
Govoreći o radu na zakonu o upravljanju oduzetom imovinom, direktor Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom Emir Bašić potvrđuje da je član stručne radne grupe koja radi na izradi ovog zakonskog rješenja, a čiji rad koordinira Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine.
„Tačno je da sam član radne grupe koja se bavi izradom prijedloga ovog zakona i da cijeli proces vodi Ministarstvo pravde BiH. Ne mogu reći da nisam zadovoljan dosadašnjim radom, ali u momentu kada smo trebali završiti posao i dobiti kvalitetno zakonsko rješenje koje bi išlo dalje prema Vijeću ministara i Parlamentu BiH, došlo je do određenog zastoja“, navodi Bašić.
Ističe da je kao predstavnik Federacije BiH smatrao obavezom da ukaže na usporavanje procesa.
„Osjetio sam potrebu da kao član radne grupe, ali i kao neko ko predstavlja interese Federacije BiH, javno ukažem da proces neopravdano sporo traje i da smo u ovom periodu mogli uraditi mnogo više.“
Kao ključni razlog zastoja navodi spor oko pitanja vlasništva nad trajno oduzetom imovinom u krivičnim postupcima pred Sudom BiH.
„Pojavio se problem pitanja vlasništva imovine koju Sud BiH trajno oduzme u krivičnim postupcima. Na posljednjem sastanku kolege iz Ministarstva pravde Republike Srpske iznijele su stav da takva imovina treba biti knjižena na entitete, s čim se ne mogu složiti.“
Bašić naglašava da za takav stav ne vidi nijedno pravno utemeljenje.
„Ne postoji nijedan argument koji može opravdati da se imovina koju Sud BiH trajno oduzme u krivičnom postupku knjiži na entitete. Kada Sud BiH oduzme imovinu, ta imovina postaje vlasništvo Bosne i Hercegovine. Tu je kraj, tu je tačka.“
Foto: Edis Ražanica - FTV