Planirani plinovod koji podržava Evropska unija, a namijenjen je smanjenju ovisnosti Bosne i Hercegovine o ruskoj energiji, mogao bi umjesto toga pogoršati duboke političke pukotine u zemlji, prema izvještaju koji je u ponedjeljak objavio Bloomsbury Intelligence and Security Institute (BISI).
Južni interkonekcijski plinovod povezao bi plinsku mrežu Bosne s hrvatskim terminalom za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku. Projekt dug 236 kilometara ima za cilj diverzifikaciju snabdijevanja energijom za Bosnu, koja se trenutno oslanja na Rusiju za otprilike 96% svog plina.
Međutim, londonski think tank upozorio je da projekt kritične infrastrukture postaje zamjena za širu institucionalnu fragmentaciju.
Konkurentska geopolitička usmjerenja između dva visoko autonomna entiteta zemlje - Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kojom dominiraju Srbi - prijete da podijele nacionalnu energetsku strategiju. "Domaća politička polarizacija između federalnih jedinica zemlje vjerovatno će se pretvoriti u paralelnu fragmentaciju energetskih politika BiH", navodi se u analizi BISI-ja, dodajući da bi dva entiteta na kraju mogla izgraditi odvojene, konkurentske mreže.
Izvještaj je također podigao naglasak na odluku bh. parlamenta iz marta 2026. godine da dodijeli ugovor o izgradnji novoosnovanoj kompaniji sa sjedištem u SAD-u, AAFS Infrastructure and Energy. BISI je napomenuo da firma nema prethodnog iskustva u razvoju infrastrukture velikih razmjera i da ima veze sa osobama bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Predstavnici Transparency Internationala i EU doveli su u pitanje pravičnost procesa nabavke, navodeći nedostatak konkurencije. BISI je upozorio da bi ovi propusti u transparentnosti mogli poremetiti kandidaturu BiH za pristupanje EU i ugroziti 374 miliona eura uslovne finansijske pomoći EU.
Iako Federacija BiH podržava diverzifikaciju snabdijevanja, i dalje je podijeljena oko izbora izvođača radova. U međuvremenu, lideri u Republici Srpskoj eksplicitno se protive učešću SAD-a.
BISI je zaključio da, iako je prekid veza s ruskim plinom strateška potreba, trenutni put riskira produbljivanje ovisnosti Bosne o fosilnim gorivima i ostavljanje dugoročne energetske sigurnosti zaustavljenom bez rijetkog domaćeg političkog konsenzusa.
Foto: Pixabay