Sjeverna Makedonija će promijeniti svoju politiku dodjeljivanja „zlatnih pasoša“ stranim investitorima, ali bez potpunog ukidanja državljanstava iz ekonomskih razloga. Zemlja predlaže promjenu propisa koji je do sada određivao određeni iznos za investiciju kako bi se dobio pasoš.
Promjene dolaze nakon preporuka Evropske komisije i kako bi se spriječile zloupotrebe i sigurnosni rizici.
Prema objavljenom nacrtu zakona, ključni razlog za promjene koje je pripremilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je Izvještaj Evropske komisije, u kojem se navodi da dodjeljivanje ekonomskih državljanstava predstavlja ozbiljan sigurnosni i migracijski rizik.
Komisija preporučuje da se zemlje suzdrže od dodjeljivanja državljanstava na osnovu minimalnog praga ulaganja. Ovi programi, poznati kao „zlatni pasoši“, ocijenjeni su kao nekompatibilni s evropskim vrijednostima, posebno nakon presude protiv Malte od 29. aprila 2025. godine. Ministarstvo unutrašnjih poslova je za DW reklo da je primarni cilj predloženih zakonskih izmjena dodatno pojašnjenje odredbi Zakona o državljanstvu, što će omogućiti njihovu efikasniju praktičnu primjenu.
Prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, usvajanje predloženih zakonskih izmjena ni na koji način ne znači da se ukida kriterij vezan za investicije, već samo eliminira mogućnost njegove „transakcijske“ zloupotrebe. Do sada su strani investitori mogli dobiti makedonski pasoš ako su uložili najmanje 400.000 eura u realni sektor ili 200.000 eura u investicijski fond.
Zakonskim izmjenama se ukidaju fiksni novčani iznosi za sticanje državljanstva. Novi model predviđa mišljenje nadležnih institucija: svaki slučaj će se razmatrati pojedinačno, uz procjenu da li postoji poseban naučni, ekonomski, kulturni, sportski ili drugi nacionalni interes za sticanje državljanstva, a investicija više neće automatski garantovati to pravo. Paralelno s tim, država uvodi podsticaje za svoje iseljenike. Ministarstvo unutrašnjih poslova predlaže da se rok za ponovno sticanje državljanstva skrati sa tri godine na tri mjeseca. Mjera je dio strategije privlačenja kadrova i jačanja ekonomije.
Praksa izdavanja "zlatnih pasoša" u Sjevernoj Makedoniji nije nova i postoji godinama. Ova mogućnost je regulisana članom 11. Zakona o državljanstvu, koji propisuje da stranac koji je navršio 18 godina može steći državljanstvo naturalizacijom ako to predstavlja poseban naučni, ekonomski, kulturni, sportski ili drugi nacionalni interes. Zvanični podaci pokazuju da je preko 370 stranih državljana posljednjih godina steklo VIP pasoše zaslužnih građana po raznim osnovama prema članu 11. Zakona o državljanstvu.
Politika „zlatnog pasoša“ često je kritikovana zbog potencijalnih zloupotreba. Među najpoznatijim slučajevima je indijski biznismen Subrata Roy i njegovi sinovi, koji su dobili makedonsko državljanstvo 2013. godine, ali najavljene investicije nikada nisu ostvarene. Osim toga, slučaj ukrajinskog biznismena Oleksandra Oniščenka, kojem je kasnije oduzeto državljanstvo, pokrenuo je pitanja o sigurnosnim provjerama. Oniščenko je izgubio makedonski pasoš nakon što su se pojavile informacije da je od 2016. godine tražen u Ukrajini zbog oštećenja državnog budžeta, te da je i na crnoj listi SAD-a. Prema članu 14. Zakona o državljanstvu, državljanstvo se može oduzeti ako se utvrdi da je „stranac dao lažne ili netačne podatke prilikom podnošenja zahtjeva ili koristio lažne dokumente“.
Foto: Pixabay