Predstavnicima Udruženja pčelara Glasinac iz Sokoca svečano je uručeno Rješenje o registraciji oznake porijekla prehrambenog proizvoda "Romanijski med", čime je ovaj tradicionalni proizvod dobio zvaničnu zaštitu i potvrdu autentičnosti.
Rješenje su predsjedniku Udruženja Goranu Neškoviću uručili zamjenik direktora Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine Slobodan Dojčinović i predsjednik Komisije za registraciju oznaka porijekla, oznaka geografskog porijekla i oznaka garantovano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda u BiH Dragan Brenjo.
Oznaka porijekla predstavlja zaštitu za proizvode čiji kvalitet i karakteristike u potpunosti ili u značajnoj mjeri proizlaze iz posebnih prirodnih i ljudskih faktora određenog geografskog područja, pri čemu se sve faze proizvodnje odvijaju na tom području. Romanijski kraj, sa svojim specifičnim klimatskim, pedološkim i vegetacijskim uslovima, planinskim predjelima, šumskim kompleksima i bogatom florom, pruža izuzetne uslove za proizvodnju meda visokog kvaliteta. Posebnost "Romanijskog meda" ogleda se u njegovim fizičko-hemijskim svojstvima, a jedan od pokazatelja kvaliteta je i sadržaj vode koji ne prelazi 18 posto, što je ispod zakonom dozvoljenog maksimuma od 20 posto. To ukazuje na zrelost i stabilnost meda, kao i manji rizik od fermentacije. Tradicija pčelarstva na području Sokoca ima dugu historiju. Prema podacima iz monografije "Sokolac, od Ilira do današnjih dana", na području ove opštine je prema popisu iz 1895. godine bilo 279 pčelara i 1.706 košnica. Dugogodišnje iskustvo lokalnih pčelara ogleda se u prilagođavanju rasporeda i lokacija pčelinjaka, praćenju cvjetanja livadskih biljaka i pojave medljike u šumskim ekosistemima, kao i posebnom odvajanju livadskog i šumskog meda tokom vrcanja. Na taj način čuvaju se karakteristike različitih vrsta romanijskog meda, sprječava miješanje meda sa različitih paša i osigurava ujednačen kvalitet proizvoda.
Prema proizvođačkoj specifikaciji koju je izradilo Udruženje pčelara Glasinac Sokolac, "Romanijski med" će se na tržištu pojavljivati kao livadski i šumski med, uz ispunjavanje propisanih fizičko-hemijskih i senzorskih kriterija. Svi proizvođači koji žele koristiti zaštićeni naziv, kao i učesnici u lancu proizvodnje, prerade i distribucije, morat će provesti postupak potvrđivanja usklađenosti sa specifikacijom proizvoda kod ovlaštenog tijela za ocjenjivanje usklađenosti.
Istovremeno, zanimljiva priča stiže iz Hercegovine. Naime, hercegovački uštipak dobio je oznaku zaštićenog tradicionalnog specijaliteta, a odavno je i prepoznatljiv dio gastronomske baštine. Organizovan je i prvi Uštipak Fest.
Recept za pravljenje hercegovačkog tradicionalnog uštipka prenosi se već generacijama, zbog čega se način izrade ove delicije nije značajno mijenjao. Proizvod se izrađuje isključivo od osnovnih sirovina bez industrijskog aditiva. Agencija za sigurnost hrane BiH uvrstila je heregovački uštipak u Registar zaštićenog tradicionalnog specijaliteta.
Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, kazao je da je do sada zaštićeno 20 proizvoda, od kojih 11 ima oznaku geografskog porijekla, 3 oznaku porijekla i 3 oznaku garantovanog tradicionalnog specijaliteta.