Osim 67 miliona eura koje će slovenska energetika dobiti odlukom arbitražnog suda u Beogradu, država Slovenija će imati pravo i na zajamčeni otkup približno 500 gigavat sati električne energije iz Ugljevika, što odgovara na otprilike četiri posto godišnjih potreba, izvijestio je ljubljanski Dnevnik.
Arbitražni sud u Beogradu odlučio je da Rudnik i termoelektrana Ugljevik iz BiH mora platiti 67 miliona eura sa zateznim kamatama Elektrogospodarstvu Slovenije (EGS), koji je pravni prednik Holdinga Slovenske Elektrarne (HSE), zbog neisporučene struje od juna 2011.
- Arbitražni postupak u Beogradu okončan je utvrđivanjem obaveze Rudnika i termoelektrane Ugljevik da u sljedećih 12 godina Elektrogospodarstvu Slovenije isporučuje trećinu svoje proizvodnje električne energije po tržišnim cijenama i da mu isplati novčanu naknadu u iznosu od 67 miliona eura, potvrdio je ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.
Na pitanje kako će biti isplaćena nedvojbeno izuzetno visoka odšteta za državu BiH, Đokić je odgovorio da će to “pokriti termoelektrana Ugljevik”. - Moraju pronaći način da ispune tu obavezu, dodao je.
Iako HSE, koji sudjeluje u ovoj arbitraži, do sada nije spominjao struju koju bi termoelektrana Ugljevik od sada trebala prodavati Sloveniji, Đokićeva izjava je istinita, potvrdili su za Dnevnik iz HSE-a. No, prema novinama, to nije rezultat nedavne arbitražne odluke, već jedne od prethodnih odluka tribunala.
- Arbitražni sud u Beogradu je djelomičnim rješenjem iz sjula 2020., kojim je odlučivao po tužbenom zahtjevu EGS-a, također odlučio da su samoupravni ugovori, kojima se utvrđuje obaveza Rudnika i Termoelektrane Ugljevik za opskrbu električnom energijom. EGS-u, i dalje važe, odnosno na snazi je i obaveza isporuke trećine električne energije proizvedene iz Ugljevika, navode iz HSE-a. Ne žele prognozirati kada će struja zapravo doći u Sloveniju, jer još nisu postigli dogovor s bh. stranom.
Prema službenim podacima, termoelektrana Ugljevik godišnje proizvede 1.560 gigavat sati električne energije. Slovenska strana trebala bi imati pravo otkupa trećine, odnosno 500 gigavat sati električne energije. Slovenija tokom cijele godine potroši oko 14.000 gigavat sati električne energije, što znači da bi garantiranim otkupom pokrila dodatnih četiri posto svojih potreba, piše također list.
I bivši glavni direktor HSE-a Blaž Košorok, koji je pokrenuo oba postupka, zadovoljan je ishodom arbitraže. - Svakako mislim da je 67 miliona eura sa zateznim kamatama dobra zarada, rekao je, ali je naglasio da će "bitan biti prihod od investicijskog arbitražnog spora". Na temelju presude upravo završene arbitraže mogao bih procijeniti da će presuda će također biti suštinski slična, ali ključno je pitanje iznosa sredstava, dodao je Košorok.
HSE je prije desetak godina pokrenuo dva arbitražna postupka. Prvi - koji je završen proteklih dana - protiv Termoelektrane Ugljevik koji je vodio arbitražni sud u Beogradu, i drugi investicijski spor koji se vodi se pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova. u Washingtonu. U ovom slučaju EEZ tuži Bosnu i Hercegovinu. U oba arbitražna postupka slovenska strana potraživala je 760 miliona eura bez zateznih kamata. Od toga je u netom okončanom sporu tražila 80 miliona eura glavnice i 65 miliona eura zateznih kamata. U investicijskom sporu traži 680 miliona eura glavnice. Zajedno sa zateznim kamatama radi se o iznosu većem od milijardu eura.
Foto: Pexels