Planirana eksploatacija litijuma na Majevici izazvala je burne reakcije u Tuzli i šire. Dok jedni upozoravaju na ekološke rizike, drugi ističu ekonomsku korist.
Ova tema uvrštena je i na dnevni red naredne sjednice Gradskog vijeća Tuzle.
- Projekat rudnika litijuma će odrediti budućnost svih nas na ovim prostorima i zato je važno da to shvatimo izuzetno ozbiljno. Ne trebamo nikakva dodatna istraživanja da se utvrdi da li to utiče negativno na okoliš. To negativno utiče, dovešće do totalne devastacije ovih prostora. Svi ćemo, ako treba životima braniti da do kopanja litijuma ne dođe na Majevici, kaže Adi Selman, aktivista iz Karton revolucije.
Politička reakcija na najavljenu eksploataciju sigla je kroz inicijativu vijećnika Mirnesa Ajanovića i Omera Berbića, koji traže hitne mjere zaštite okoliša i građana.
- Početkom marta Milorad Dodik je najavio potpisivanje sporazuma sa Mađarskom o eksploataciji rijetkih metala, što uključuje i litijum. Očito je i razlog podrške Maađarske Republici Srpskoj posljednjih dana i u političkom smislu.
S ozbirom da je krajem februara najavljeno i potpisivanje sporazuma, Omer Berbić i ja smo podnijeli zahtjev Gradskom vijeću Tuzla za poduzimanje hitnih mjera jer se radi o eksploataciji koja podrazumijeva korištenje opasnih hemikalija. Razgovarao sam sa načelnikom Lopara, postoji mogućnost da i on bude prisutan na sjednici Gradskog vijeća kada budemo raspravljali o ovoj temi kako bi i Grad Tuzla bio u saradnji sa načelnikom Lopara i gradonačelnikom Bijeljine i da sa podrškom oba entiteta idemo sa zahtjevom Narodnoj skupštini RS, Vijeću ministara BiH i svim domaćim i međunarodnim institucijama.
Vijećnik Omer Berbić kaže da se najavljena eksploatacija litijuma mora zaustaviti po svaku cijenu, ako treba da to građani zaustave i fizičkim putem.
- Ovakvu tempiranu bombu staviti pored Tuzle bez mogućnosti da se išta pitamo nije korektno, rekao je Berbić.
Profesor Rudarsko-građevinsko-geološkog fakulteta u Tuzli Tihomir Knežiček ima drugačije mišljenje te smatra da BiH ne smije propustiti ovu priliku.
- Ni jedan od ta dva vijećnika nema rudarsku struku i to što se zalažu za čistu okolinu je u redu, ali o svemu tome stručna strana treba više da se pita, kaže Knežiček, izvještava RTV TK.
Tvrdi da koja god bude eksploatacija da ona neće imati značajnog uticaja na okoliš.
- Ovo je 21. vijek. Koriste se mašine na daljinsko upravljanje, visoki standardi ekološke zaštite. Jednostavno to nije ono rudarstvo kakvo znamo od prije 50 ili 100 godina. Ne razlikuje se eksploatacija litujuma od rkploatacije drugih sirovina, poput bakra, aumunijuma, željeza, istiće Knežiček.
Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla, pak ukazuje na ekološke posljedice projekta.
- Nemamo konkretne informacije kako će biti vršena eksploatacija, kakve će se tehnologije koristiti, koje hemikalije. Eksploatacija litijuma ima dobre strane jer će se korstiti za obnovljive izvore energije, a s druge strane ima štetne posljedice. Na području gdje se vrši eksploatacija ruda iz utrobe zemlje ni nakon 1.000 godina ne uspostavi se normalna vegetacija, navodi Agić.
Rudnik na Majavici bio bi udaljen na samo dva kilometra od Tuzle, što dodatno pojačava zabrinutost građana.
Foto: Istraživanja na Majevici