Iako su se u Doboju posljednjih godina ulagala ulaganja iz domaćih i međunarodnih izvora u poboljšanje gospodarenja otpadom, situacija na terenu ostala je gotovo nepromijenjena. Građani i dalje ne odvajaju svoj otpad, a lokalno komunalno preduzeće zatvorilo je Centar za odvajanje otpada, u koji je uloženo više od milijun maraka. Postavljeni spremnici za plastiku, papir i staklo sada su isti kao i obični metalni spremnici, jer se u njih baca miješani otpad.
Iako su spremnici za selektivno odlaganje kupljeni zahvaljujući naporima domaćih tvrtki, institucija i međunarodnih organizacija, rezultati nisu postignuti. Građani priznaju da ne odvajaju svoj otpad jer, kako kažu, "ne isplati se" ili jer ne vjeruju da ima smisla kada sve završi na istom mjestu. Stanimir Drljić, koji živi u Austriji, naglašava da je tamo sistem precizno reguliran i da se sav otpad strogo odvaja, dok se u Doboju sve baca zajedno. Jasna Bujaković smatra da građani ne obraćaju pažnju i da im je lakše sve baciti u jedan kontejner. Dario Mikolčić, međutim, također ukazuje na nedostatke komunalnog poduzeća, naglašavajući da bi trebalo osigurati više tačaka za selektivno odlaganje i dodatne spremnike za glomazni otpad.
U međuvremenu je zatvoren i Centar za odvajanje otpada, otvoren uoči lokalnih izbora 2012. godine, u koji su Grad Doboj i komunalno poduzeće uložili više od milion maraka. Danas tog objekta nema. Strojevi su zamijenjeni, prostor je preusmjeren na profitabilnije poslove poput obrade metala. Zlatko Žakula iz dobojskog "Progresa" kaže da su morali odustati jer nije bilo moguće izvući ekonomsku korist iz miješanog otpada, a dodatna ulaganja bez budžetske potpore nisu bila održiva.
Dok strojevi za sortiranje sada stoje vani bez namjene, a umjesto njih, u zatvorenom prostoru sada rade uređaji za obradu metala, građanima se i dalje govori da su oni krivi za propali sistem. Međutim, mnogi nemaju gdje odložiti svoj reciklabilni otpad jer u njihovim naseljima nedostaje potrebna infrastruktura. Bez ozbiljnog plana, podrške i edukacije, gospodarenje otpadom u Doboju ostaje neriješena priča, u kojoj su i novac i okoliš najveći gubitnici, piše BHRT.
Foto: Unsplash