Poslije gotovo vijeka i po neprekidnog rada, Rudnik mrkog uglja Zenica zvanično ulazi u proces zatvaranja. Time se završava jedna od najdužih industrijskih priča u Bosni i Hercegovini, započeta još 1879. godine, kada je ovaj rudnik otvoren kao prvi rudnik mrkog uglja u zemlji.
Tokom decenija, rudnik je imao presudnu ulogu u razvoju Zenice. Njegovo osnivanje pokrenulo je izgradnju željezničke pruge, a potom i razvoj željezare, čime je grad izrastao u snažan industrijski centar i osigurao egzistenciju za hiljade porodica.
Iako je dio imovine rudnika već predviđen za prodaju, pojavila se inicijativa da se barem segment industrijskog kompleksa sačuva. Ideja je da se upravna zgrada, rudarski toranj i još nekoliko objekata zaštite i prenamijene u muzej rudarstva i industrije, kao trajni podsjetnik na ulogu rudarstva u razvoju grada.
Jedan od inicijatora te ideje, Afan Abazović, smatra da bi očuvani objekti mogli imati značajan kulturni i turistički potencijal, te postati mjesto edukacije budućih generacija o industrijskoj prošlosti Zenice.
Spremnost da se dio tog naslijeđa sačuva iskazao je i gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović, koji je najavio da bi Grad mogao otkupiti određene objekte i pretvoriti ih u prepoznatljiv simbol Zenice, kako bi ostalo vidljivo na čemu je grad izgrađen.
Zatvaranje rudnika najavljivano je još prije dvije godine, a kao glavni razlog tada je navedena njegova dugogodišnja neisplativost. O tom pitanju govorio je i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, koji je tada upozorio na duboke tehničke i finansijske probleme.
„Vukao je EPBiH u minus, imao blizu 850 uposlenih radnika… Želimo spasiti EPBiH i zbrinuti rudare. Nijedan rudar neće ostati bez posla“, rekao je Lakić, izvijestio je BHT.
Zatvaranjem Rudnika Zenica završava se jedno poglavlje industrijske historije Bosne i Hercegovine, ali istovremeno ostaje otvoreno pitanje hoće li dio tog naslijeđa biti sačuvan kao trajni podsjetnik na vrijeme kada je rudarstvo oblikovalo identitet grada.
Foto: RMU Zenica