Zbog sumnje kineske Exim banke u sposobnosti Vlade Republike Srpske da otplati kredit, finansiranje Hidroelektrane Dabar prošlog ljeta je privremeno zaustavljeno. To je za Radio Slobodna Evropa potvrđeno iz ovog preduzeća.
Kineski izvođač "Gezhouba grupa" smanjio je svoje aktivnosti dok traje procjena rizika kredita za jedan od najvećih energetskih projekata u BiH, vrijedan više od 220 miliona eura.
Projekat se finansira iz kredita kineske Exim banke 85 odsto za koji garantuje Vlada Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta, dok je ostatak sredstava obezbijedilo javno preduzeće Elektroprivreda RS.
"Banka u svakom momentu ima svog tehničkog konsultanta gdje ona vrši analizu projekta i njegove izvedivosti. To je nešto što je praksa kineskih banaka da u toku projekta vrše analize rizika", pojašnjava za RSE Danilo Ilić, direktor HE Dabar. On uvjerava da je procjena rizika završena, i da će se finansiranje i radovi nastaviti punom parom krajem maja.
Na gradilištu kod Trebinja, na jugu Bosne i Hercegovine, danas je znatno manje radnika, kažu za RSE iz organizacije Bankwatch, koja prati izgradnju kineskih energetskih projekata na Zapadnom Balkanu, a koja je posjetila gradilište početkom maja.
"Iako su neki kineski radnici još uvijek na lokaciji, rnivo aktivnosti je puno niži nego prošli put kada smo je posjetili, a zastave kineske firme su uklonjene", navodi Pipa Galop (Pippa Gallop) iz ove organizacije.
Iz Elektroprivrede RS, kao ni entitetskog Ministarstva energetike i rudarstva, nije odgovoreno na upite RSE o zastojima na projektu.
Ugovor za izgradnju HE Dabar je potpisan između Vlade RS i Gezhouba grupe 2021. godine, ali nikad nije javno objavljen. Radovi su počeli dvije godine kasnije. Kompanija "HE Dabar" je u vlasništvu Hidroelektrana na Trebišnjici, čiji većinski vlasnik je Elektroprivreda RS, javno entitetsko preduzeće za proizvodnju, distribuciju i snabdijevanje strujom. Elektrana je dio planiranog hidroenergetskog megaprojekta "Gornji horizonti", u okviru kojeg je planirano sedam hidroelektrana u slivu rijeka Neretve i Trebišnjice. Od početka izgradnje, HE Dabar se suočava sa tužbama ekoloških udruženja, te upozorenjima da će projekat imati veliku štetu po životnu sredinu.
Danilo Ilić priznaje da se radi manje, ali da je Gezhouba nastavila radove, te da je na terenu trenutno njihovih 70 radnika. Kaže da trenutno nemaju obaveza prema Gezhouba grupi, te da su svoj udio u projektu, uplatili već na početku izgradnje. Navodi da se izvođač obavezao da će sve biti završeno 2027. godine, do kraja oktobra, te da i on očekuje da će hidroelektrana tada biti puštena u probni rad.
Resorni ministar Petar Đokić, početkom maja je izjavio da je izgradnja "usporena, a ne zaustavljena". "Moraju biti riješena neka pitanja sa nosiocem projekta, a to je kompanija iz Kine i podizvođači", kazao je Đokić. Takođe, rekao je da sa kineskom kompanijom moraju biti riješena "određena finansijska pitanja", rekavši da je u pitanju značajan iznos, ali ne govoreći konkretno o čemu se radi.
Šta kažu domaći izvođači?
U izgradnji hidroelektrane, učestvuje i banjalučki "Integral inženjering". Iz ove kompanije u odgovoru za RSE navode da su oni i dalje na terenu, i da rade u punom kapacitetu. Pojašnjavaju da su radili na izgradnji "dovodnog tunela, ulazne građevine i pristupnih tunela HE Dabar", kao i istražno-projektantske radove.
Vrijednost posla je 142,5 miliona maraka (oko 73 miliona eura). Navode da je bilo kašnjenja u plaćanju radova, ali da su "nesporne obaveze" prema njima ispunjene. "Dio otvorenih potraživanja se rješava u skladu sa ugovorom i važećim zakonima", kažu u firmi.
Tunelsku cijev su probili krajem oktobra prošle, a kompletan završetak radova očekuju do kraja ove godine. Direktor HE Dabar ističe da objekat Integrala nije dio originalnog ugovora, i da ga oni finansiraju iz vlastitih sredstava.
Pipa Galop iz Bankwatcha kaže da je za nju djelimično iznenađenje da je projekat usporen. "S obzirom na visoku razinu političke podrške koju je ovaj projekt dobio, ovaj novi razvoj događaja je donekle iznenađujući. Međutim, ako uzmemo u obzir nerealan način na koji se energetski i infrastrukturni projekti planiraju u Bosni i Hercegovini, to je manje iznenađujuće", rekla je ona.
Dodaje da očekuju dodatne probleme, zbog složenosti krškog terena gdje se gradi i uticaja klimatskih promjena.
Damir Miljević, ekonomski i energetski analitičar, kaže za RSE da je kineske projekte sa lokalnim partnerima teško komentarisati, jer se radi netransparentno. "Javnost nikad nije upoznata sa aranžmanima koji su pravljeni", istakao je Miljević.
Navodi i kako lokalni energetski projekti često ulaze u probleme, jer se u njih ulazi "grlom u jagode", odnosno bez zatvorene finansijske konstrukcije. "Drugi problem je što elektroprivrede koje 30 godina ništa nisu investirale u ozbiljne kapacitete, očito se ne znaju nositi sa takvom vrstom projekta", rekao je Miljević.
Direktor HE Dabar tvrdi da trenutno nema pravnih prepreka za izgradnju, da su svi pravni sporovi do sada "pali", i da su ekološka i građevinska dozvola na snazi.
Zbog gradnje je ranije pokrenuto nekoliko sporova, koje je, uglavnom, pokretala sarajevska ekološka organizacija Aarhus centar.
Iako je Okružni sud u Banjaluci nekoliko puta presudio u korist centra, izgradnja se nastavila, a nakon što su originalne građevinske dozvole poništavane, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS je izdavalo nove. Iz organizacije Bankwatch naglašavaju da se oni protive cijelom sistemu "Gornji horizonti", jer bi on, kako navode, proizvodio skromnu količinu električne energije u poređenju sa štetom koju bi nanio. "Plavljenje najplodnijeg dijela Nevesinjskog polja za takav projekat nema smisla. Akumulacija možda, čak, neće ni pravilno zadržavati vodu, s obzirom na nepredvidivost kraškog terena, a ljudi u tom području nam već govore da kišna sezona traje mnogo kraće nego ranije", izjavila je Pipa Galop iz ove organizacije.
Gezhouba grupa je građevinska kompanija bazirana u Vuhanu, koja se bavi velikim projektima u Kini i inostranstvu, uključujući hidroelektrane, brane, puteve i mostove. Radi se o podružnici kineskog državnog energetskog konglomerata, Energy China. Ovo je trenutno jedini projekat koji rade u BiH, iako su ranije imali nekoliko neuspješnih pokušaja.
Oni su zajedno sa drugom kineskom kompanijom dobili posao na izgradnji Bloka 7 tuzlanske termoelektrane, jednom od najznačajnijih energetskih projekata u BiH.
Povukli su se iz ovog projekta nakon što je od izgradnje odustao podizvođač radova, američki "General Electric", a Elektroprivreda BiH nije prihvatila da Kinezi sami obezbijede ključnu opremu. Na kraju je ovaj ugovor raskinut, a avans u iznosu od nekoliko stotina miliona maraka je vraćen Elektroprivredi.
Kineska grupacija je, takođe, htjela da učestvuje u izgradnji tunela Prenj na trasi autoputa na koridoru Vc na jugu BiH, ali su za to dostavili lažnu dokumentaciju, te su bili diskvalifikovani.
Foto: Bankwatch