Državljanstvo Crne Gore dobilo je 867 stranaca na osnovu investicija kroz program ekonomskog državljanstva, uz plaćanje administrativnih taksi i naknada za inovacije, dok je u proceduri kod Uprave policije ostalo još sedam zahtjeva. Ukupno je odbijeno 239 zahtjeva, navode Vijesti, pozivajući se na Informaciju o stanju Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore, sa podacima zaključno sa 30. aprilom 2026. godine.
Osim samih investitora, crnogorsko državljanstvo po istoj prijavi mogli su dobiti i njihovi supružnici i djeca, pa se procjenjuje da bi ukupan broj stranaca koji su na ovaj način postali državljani Crne Gore mogao biti veći od dvije hiljade. Njihove ukupne investicije iznosile su 251 milion eura, dok su dodatno plaćali i naknadu od 100 hiljada eura.
Od tih naknada, nakon odbitka provizija agenata i banaka, prikupljeno je 43,5 miliona eura za budžet kroz administrativne takse, kao i još 31,2 miliona eura za Fond za inovacije.
Prema pravilima programa, crnogorsko državljanstvo mogao je dobiti stranac koji investira najmanje 450 hiljada eura u razvojne projekte u Podgorici i primorskom regionu ili najmanje 250 hiljada eura u sjevernom i centralnom dijelu države, izuzev glavnog grada. Iako su razvojni projekti formalno obuhvatali turizam, poljoprivredu i prerađivačku industriju, gotovo sav novac uložen je u turističke projekte.
Od ukupnih investicija, čak 250,5 miliona eura odnosi se na turizam, uglavnom kroz kupovinu apartmana i stanova u takozvanim kondo hotelima koje su birali investitori uz saglasnost Vlade, dok je svega pola miliona evra uloženo u poljoprivredu i prerađivačku industriju. Na listi projekata nalaze se djelovi naselja Porto Montenegro, Porto Novi i Luštica Bay, ali i projekti domaćih investitora u Kolašinu i na Žabljaku.
Program ekonomskog državljanstva trajao je do 31. decembra 2022. godine, a Agenciji za investicije Crne Gore ukupno je predato 1.113 zahtjeva za dobijanje državljanstva po ovom osnovu.
Program je ugašen na zahtjev Evropske unije, koja je upozoravala da Crna Gora kao kandidat za članstvo ne može prodavati svoja državljanstva, uz dodatne sumnje u regularnost programa i bojazan da pasoše buduće članice EU mogu dobiti lica povezana sa pranjem novca, finansiranjem terorizma i organizovanim kriminalom. Vlada Dritana Abazovića početkom 2023. godine zvanično je obavijestila Evropsku komisiju da je prekinut prijem novih zahtjeva, dok je nastavljen rad na obradi ranije predatih aplikacija.
Više stranaca kojima su zahtjevi odbijeni pokrenulo je sudske sporove protiv države. Kako prenose Vijesti, Upravni sud je krajem novembra 2025. godine poništio više rješenja Ministarstva unutrašnjih poslova, ocijenivši da su donijeta uz pogrešnu primjenu zakona. Presude se odnose na 25 aplikacija, a sud je zaključio da je MUP koristio odredbe Zakona o crnogorskom državljanstvu koje se ne odnose na Program ekonomskog državljanstva. Iz MUP-a su ranije naveli da država zadržava pravo da sprovodi dodatne bezbjednosne provjere aplikanata u skladu sa domaćim i međunarodnim pravom. Kao ključni razlog za odbijanje zahtjeva navodila su se negativna mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost zbog mogućih bezbjednosnih rizika. Zbog sporova i neriješenih postupaka, oko osam miliona evra investicija i naknada trenutno je blokirano na prelaznom računu do okončanja postupaka.
Foto: Pixabay