EU je spremna da građanima Zapadnog Balkana ponudi jeftinije cijene mobilnog roaminga uoči samita o proširenju u Crnoj Gori u petak. Ministri u Luksemburgu su u četvrtak dali Evropskoj komisiji zeleno svjetlo za početak pregovora sa svakom od šest zemalja Zapadnog Balkana koje žele da se pridruže EU. To dolazi u trenutku kada se Brisel bori sa time kako da zadrži zemlje koje godinama čekaju da se pridruže EU u svojoj orbiti bez provođenja dubinskih unutrašnjih reformi. EU sve više koristi jeftinije cijene roaminga kao geopolitičko sredstvo i zaslađivač, nakon što ih je otključala za Ukrajinu i Moldaviju početkom godine. Jedan diplomata Zapadnog Balkana pozdravio je korak koji je dogovoren ove sedmice kao "odličnu vijest".
António Costa, predsjednik Vijeća, čestitao je Ediju Rami, albanskom premijeru, na "postepenoj integraciji" u roaming sistem EU, tokom posjete Tirani u utorak. Češki zastupnik u Evropskom parlamentu Ondřej Kolář, izvjestitelj Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, rekao je da je ponuda jeftinijih mobilnih tarifa značajnija nego što se možda čini na papiru. "To je dobar signal za motiviranje zemalja Zapadnog Balkana da ne zaostaju u procesu pristupanja", rekao je.
"Ako ljudima date ove male stvari koje mogu koristiti u svakodnevnom životu, oni će dobiti osjećaj kakva je EU."
Nina Vujanović, pridružena saradnica u briselskom think tanku Bruegel, rekla je da će ovaj potez biti pozitivno viđen na Balkanu. „Ovo je vrlo ekonomski korisno ako uzmete u obzir veliku dijasporu u EU, ali je također dobro za olakšavanje poslovanja“, rekla je. Telekomunikacijski operateri sa sjevera EU nisu bili zadovoljni proširenjem besplatnog roaminga na Ukrajinu i Moldaviju, tvrdeći da će snositi veće troškove zbog potrebe za nadoknadom južnim operaterima i da će izgubiti novac koji bi mogli uložiti u vlastite mreže.
To se događa nakon što je Friedrich Merz, njemački kancelar, ubacio novu ideju u debatu o proširenju, nudeći status posmatrača zemljama kandidatima Zapadnog Balkana u institucijama EU i poboljšan postepeni pristup područjima evropskog prava dok završavaju reforme.
Dok su zemlje poput Albanije i Srbije signalizirale svoju spremnost da odustanu od prava glasa kako bi brže ušle u klub, Ukrajina je odbacila plan - prema kojem bi Kijev postao „pridruženi“ član EU.
Foto: Pixabay