Novi Zakon o strancima, ranije sankcije uvedene prema državljanima Rusije i najava viznog režima prema toj zemlji, uticali su na sve veći odliv Rusa iz Crne Gore, ali i generalno na promjenu strukture stranaca u ovoj državi.
Crnu Goru je posljednjih godina napustilo više 14.000 ruskih državljana, dok se s druge strane, bilježi priliv državljana Turske. Kao glavni razlozi za odlazak navode se problemi sa poslovanjem, restriktivne mjere i visoki troškovi života. Ruski državljani iz Crne Gore najčešće idu u Srbiju, koja nudi fleksibilnije uslove za poslovanje, posebno IT sektora, i Španiju, zbog povoljnijih administrativnih i ekonomskih uslova.
Prije ovog talasa iseljavanja, u Crnoj Gori je bilo registrovano nešto više od 20.000 državljana Rusije koji su u Crnoj Gori boravili po osnovu nekretnina, vize za spajanje porodice
ili privremenog boravka.
Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) s kraja prošle godine pokazivali su da u Crnoj Gori živi oko 100.000 stranaca, što je oko 15 odsto ukupnog stanovništva. Ipak, državljani Rusije i dalje su među
tri najbrojnije grupe stranaca u Crnoj Gori. Prema posljednjoj zvaničnoj statistici s kraja prošle godine, među strancima sa regulisanim boravkom najbrojniji su bili državljani Srbije sa 24.538, zatim
Rusije sa 21.153 i Turske sa 13.396. Upravo državljani Turske bilježe najveći skok, sa oko 9.400 koliko ih je bilo krajem 2023. godine. Međutim, ovi podaci su sada sigurno drugačiji zbog značajnog odliva stranaca, posebno Rusa.
Glavni pokretač ovog unutrašnjeg balkanskog kretanja su finansijske operacije i vizni režim. Srbija je zadržala potpuno otvoren bezvizni režim, do 30 dana uz takozvani viza-ran ili produženje kroz otvaranje firmi, dok su bankarske procedure za ruske državljane u Srbiji znatno prohodnije nego u crnogorskim bankama.
Prema posljednjim zvaničnim presjecima, u Srbiji privremeni boravak ima nešto više od 48.000 državljana Rusije. Značajan udio u novim zahtjevima čine upravo lica koja su prethodno imala regulisan boravak ili razvijen biznis na Crnogorskom primorju. Srbija bilježi i trend ubrzanog dodjeljivanja državljanstava, redovnim putem ili posebnim odlukama Vlade. Samo u prvih pet mjeseci ove godine, 44 ruska državljanina dobila su srpski pasoš, dok je od 2022. do sredine 2026. godine taj broj prešao 300.
Najveći broj Rusa koji u Srbiju dolaze iz Crne Gore preregistruje svoje IT firme ili preduzetničke radnje u Beogradu i Novom Sadu, koristeći olakšice za dobijanje jedinstvene radne i boravišne dozvole koje Srbija nudi, a koje su u Crnoj Gori postale teže dostupne zbog usklađivanja sa restriktivnijim viznim i bezbjednosnim politikama Evropske unije.
Foto: Pixabay