Prostor nekadašnje Željezare Zenica mogao bi u narednim godinama mogao postati centar digitalne infrastrukture, umjetne inteligencije, nauke, obrazovanja i novih tehnologija.
Projekt Digitalnog i inovacionog kompleksa Željezara Zenica d.o.o. Zenica u stečaju zamišljen je kao suvereni data centar, superračunar i infrastrukturu za razvoj umjetne inteligencije, IT i startup hub te naučno-tehnološki i obrazovni centar.
Vlada Federacije BiH, putem Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, osigurala je sredstva za izradu studije izvodljivosti, kojom će biti analizirane tehničke, energetske, finansijske, tržišne i pravne pretpostavke za realizaciju projekta.
"Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, putem Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, prepoznala je strateški i razvojni potencijal projekta i osigurala sredstva za izradu studije izvodljivosti. Time je napravljen prvi konkretan korak ka provjeri tehničkih, energetskih, finansijskih, tržišnih i pravnih pretpostavki za njegovu realizaciju", kazao je Jasmin Hadžirašidović, stečajni upravnik Željezare Zenica u stečaju.
Studiju izvodljivosti izrađuje Arthur D. Little, jedna od najstarijih međunarodnih konsultantskih kuća, s iskustvom u projektima vezanim za data centre, elektronsku upravu i nacionalnu digitalnu infrastrukturu.
Ideja je da strateška digitalna infrastruktura za potrebe javnog sektora bude u javnom vlasništvu Federacije BiH, čime bi se stvorila osnova za povezivanje federalnih, kantonalnih, gradskih i općinskih institucija uz veću kontrolu nad podacima i digitalnim servisima.
U fokusu je i pitanje digitalnog suvereniteta, odnosno mogućnosti da država najvažnije podatke i digitalne sisteme čuva i razvija na vlastitoj infrastrukturi, pod domaćom institucionalnom i sigurnosnom kontrolom.
Tehnički koncept predviđa modularnu izgradnju data centra prema standardu Tier III, odnosno Class 3, koji podrazumijeva visok nivo pouzdanosti i redundantnosti ključnih sistema. Projekt bi se razvijao fazno, prema potrebama javnog sektora i tržišta, uz mogućnost da ukupni kapacitet u budućnosti bude proširen do 100 MW.
Planirani model predviđa kombinaciju javnog i komercijalnog segmenta. Dok bi strateška infrastruktura namijenjena javnoj upravi bila u vlasništvu Federacije BiH, Željezara Zenica d.o.o. Zenica u stečaju bila bi kroz reorganizaciju i stečajni plan uključena u razvoj i upravljanje komercijalnim dijelom projekta.
"Takav model omogućio bi da javni dio projekta ostane pod kontrolom Federacije BiH, dok bi se kroz reorganizovanu Željezaru Zenica d.o.o. Zenica u stečaju razvijao komercijalni segment. Time bi se zaštitio javni interes, osigurala finansijska održivost projekta i Željezari otvorila nova razvojna perspektiva, prelazak iz tradicionalne industrijske djelatnosti u savremenu digitalnu i tehnološku ekonomiju. Konačna vlasnička, upravljačka i finansijska struktura bit će definisana studijom izvodljivosti, projektno-investicionom dokumentacijom i stečajnim planom", dodao je Hadžirašidović.
Jedan od ključnih segmenata kompleksa bila bi AI/HPC infrastruktura, odnosno superračunar namijenjen razvoju umjetne inteligencije, obradi velikih količina podataka, složenim naučnim proračunima i istraživačkim projektima.
Prema početnim projekcijama predstavljenog koncepta, razvoj data centra, elektronske uprave, inovacionog distrikta i povezanih djelatnosti dugoročno bi mogao doprinijeti stvaranju približno 3.000 direktnih i indirektnih radnih mjesta, uključujući poslove u IT sektoru, energetici, inženjeringu, održavanju, sigurnosti, građevinarstvu, obrazovanju i istraživanju, izvještava Klix
U međuvremenu se vode razgovori s potencijalnim partnerima i institucijama. Ekspertni tim Željezare Zenica i stručnjaci Arthur D. Littlea razgovarali su s predstavnicima JP Elektroprivreda BiH o raspoloživosti električne energije i energetskim uslovima za fazni razvoj projekta, kao i s javnim institucijama o njihovim potrebama za hostingom, pohranom podataka, sigurnosnim kopijama i digitalnim uslugama. U pripremi je i sastanak s predstavnicima Elektroprenosa BiH, na kojem bi trebalo biti razgovarano o mogućnostima priključenja, prijenosnim kapacitetima te pouzdanosti i redundantnosti napajanja.
Ako studija izvodljivosti potvrdi opravdanost projekta i budu osigurani potrebni finansijski i tehnički uslovi, naredna faza bila bi izrada projektno-investicione dokumentacije.
Foto: Željezara Zenica