Hrvatski zastupnici 30. aprila odobrili su amandman na Zakon o porezu na dodanu vrijednost (PDV), kojim se uvodi fleksibilni PDV na naftne derivate u vanrednim situacijama. Opozicija je kritikovala vladu zbog visoke stope inflacije, koja je u aprilu iznosila 5,8 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Prema amandmanu na Zakon o PDV-u, zagrebačka vlada će moći da smanji poresku stopu na naftne derivate za najviše deset procentnih poena uredbom, bez potrebe za trajnim izmjenama zakona. Prema prognozama, ova mjera će se koristiti samo u slučaju dalje eskalacije sukoba na Bliskom istoku i naknadnog daljeg povećanja cijena energije, javila je hrvatska novinska agencija Hina.
Opšta stopa PDV-a na gorivo u Hrvatskoj iznosi 25 posto, ali u skladu s evropskim direktivama može se smanjiti na minimalno 15 posto.
Zastupnici opozicije kritikovali su vladu zbog poskupljenja prije glasanja, pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku, koji su pokazali da su potrošačke cijene u Hrvatskoj u aprilu bile veće za 5,8 posto nego u aprilu prošle godine. Jelena Miloš iz poslaničke grupe Možemo podsjetila je da je i prije rata na Bliskom istoku Hrvatska imala najveću stopu inflacije u eurozoni. "Tražimo porez na ekstraprofit za sve one koji su profitirali od inflacije, a istovremeno podizali cijene građanima i održavali svoje radnike na minimalnoj plati ili niskim platama", rekla je.
"Da nije bilo krize na Bliskom istoku, inflacija bi bila 3,06 posto. To dokazuje činjenica da su cijene energenata najviše porasle, za 17,5 posto. Ohrabrujuće je što se cijene nisu prelile na hranu i piće", odgovorio je Marko Pavić (HDZ).
Hrvatski premijer Andrej Plenković također je povećanje stope inflacije objasnio povećanjem cijena energenata. "Ovaj porast (inflacije) je direktna posljedica povećanja cijena energenata, posebno naftnih derivata zbog rata na Bliskom istoku. Povećanje cijena energenata odgovorno je za gotovo polovinu povećanja inflacije u aprilu. Da se cijene energenata nisu promijenile, stopa inflacije bi bila oko tri posto", rekao je na sjednici vlade.
Naglasio je da se posljedice vanjskog šoka i zatvaranja Hormuškog tjesnaca ne osjećaju samo u Hrvatskoj, već i u drugim državama članicama EU. "Šesnaest država članica bilježi ubrzanje inflacije", rekao je. Aprilska inflacija u Hrvatskoj bila je druga najviša u eurozoni, odmah nakon Bugarske.
Plenković je izrazio nadu da će stabilizacija situacije na Bliskom istoku i cijena dovesti do obuzdavanja cijena naftnih derivata, što će smanjiti inflacijske pritiske. Podsjetio je i da cijene hrane i pića nisu porasle, te je rekao da su tome doprinijele i vladine mjere. "Ovim mjerama pokušat ćemo ublažiti utjecaj energetske krize na domaćinstva", uvjeravao je.
Foto: Pixabay