Lagano pješačenje po obroncima brda Zvičina u Češkoj pretvorilo se u nesvakidašnje otkriće za dvoje sretnika koji su otkrili skrivenu riznicu procijenjenu na više od 7,5 miliona čeških kruna (300.000 eura).
Izvanredno otkriće, koje se dogodilo početkom februara, ali je tek nedavno objavljeno, uključuje 598 zlatnika, izuzetan nakit i razne artefakte, a teži nevjerovatnih sedam kilograma, s gotovo 3,7 kilograma isključivo od zlatnika.
Zapanjujuće otkriće otkriveno je dok su planinari istraživali slikoviti teren blizu poljske granice. Njihov prvobitni pronalazak bio je limeni aluminijski spremnik s gotovo 600 zlatnika, uredno složenih u jedanaest hrpi umotanih u crnu tkaninu. Nedaleko, željezna kutija dala je niz izvrsnih predmeta izrađenih od žutog metala: deset narukvica, žičana torbica, češalj, lanac i puder. Samo zlatnici iznose oko 3,7 kilograma ukupne težine.
Stručnjaci Muzeja istočne Češke još uvijek slažu slagalicu kako je ova vrijedna zbirka pokopana na ovom mjestu. Numizmatičar Vojtěch Brádle izrazio je svoje čuđenje, rekavši da mu je "vilica pala" kad je vidio nalaz. Napomenuo je da novčići potiču iz Srbije negdje 1920-ih i 1930-ih, na temelju njihovih oznaka, ostavljajući putovanje u istočnu Češku zadivljujućom misterijom.
Pojavilo se nekoliko teorija o zakopavanju blaga. Jedna je mogućnost da su ga sakrili češki državljani koji su bježali od nacističke okupacije nakon 1938. Druga sugerira da su ga mogli sakriti Nijemci očekujući protjerivanje nakon Drugog svjetskog rata 1945. Treća teorija ukazuje na komunističke monetarne reforme iz 1953. kao potencijalni katalizator prikrivanja.
“Teško je reći radi li se o češkom, njemačkom ili židovskom zlatu”, komentirao je direktor muzeja Petr Grulich, naglašavajući historijsku dvosmislenost oko pronalaska, piše arkeonews.net.
Intrigantno, numizmatička analiza otkriva da zlatnici nisu češkog porijekla, već raznolika kolekcija iz Francuske, Turske, Belgije, Austro-Ugarske, s udjelima iz Rumunije, Italije i Rusije. Daljnje ispitivanje oznaka na austrougarskim kovanicama pokazuje da su vjerovatno bile namijenjene području bivše Jugoslavije, tačnije Srbiji ili Bosni i Hercegovini, prije nego što su nekako dospjele u Češku.
Dok se trenutna tržišna procjena prvenstveno temelji na intrinzičnoj vrijednosti zlata, očekuje se da će historijski značaj otkrića biti daleko veći. Prema češkom zakonu, sretni planinari koji su naletjeli na ovo blago mogu imati pravo na nagradu do 10% njegove vrijednosti.
Muzej Istočne Češke u Hradec Královéu sada preuzima ključni zadatak očuvanja ovih izvanrednih artefakata. Gaje nade da će na kraju cijelu zbirku prikazati javnosti, nudeći opipljivu poveznicu s fascinantnom i još uvijek uglavnom neispričanom pričom iz prošlosti regije.
Arheološko istraživanje koje je u toku, zajedno s arhivskim istraživanjima, obećava dodatno rasvjetljavanje identiteta osobe koja je zakopala ovo blago i okolnosti koje su dovele do njegovog skrivanja i kasnijeg ponovnog otkrivanja stoljećima kasnije.
Foto: Muzej istočne Češke