Kompanija Ahold Delhaize u Srbiji, u okviru koje posluje lanac trgovina Maksi, pokrenula je međunarodnu arbitažu pred Međunarodnim centrom za rješavanja investicionih sporova (ICSID) zbog uredbe o trgovinskim maržama koje je Srbija uvela prošle godine u sklopu mjera obuzdavanja inflacije
Pola godine nakon što je kompanija saopštila da pokreće međunarodnu arbitažu, pred ICSID-om formiran je tribunal koji treba da odluči da li je Srbija prekršila Bilateralni investicioni sporazum sa Holandijom.
Na internet stranici ICSID-a se navodi da je u skladu sa odredbama konvencije formiran Tribunal 4. avgusta ove godine, a obje strane su se saglasile da predsjednik bude Kavinder Bul, advokat iz Singapura.
Među informacijama o arbitraži navode se i pravni timovi koji će zastupati dve strane u arbitraži. Tako će kompaniju Ahold Delhaize zastupati „De Brauw Blackstone Westbroek“, advokatska kancelarija iz Amsterdama. Pravni tim Srbije je znatno širi a predvodi ga Državno pravobranilaštvo. Pored njih, argumentaciju Srbije pripremaće i tri advokatske kancelarije – „Curtis, Mallet-Prevost, Colt i Mosle“ sa kancelarijama u Italiji, SAD i Mađarskoj, kancelarija „Mihaj, Ilić i Milanović“ iz Beograda i kancelarija „Gecić law“ iz Brisela. Paralelno, u timu Srbije navode se i profesori Univerziteta u Beogradu Dušan Popović i Marko Jovanović.
Prema konvenciji ICSID-a odluke se donose većinom glasova, a ona se objavljuje samo ukoliko se usaglase obje strane u arbitraži.
Kompanija Ahold Delhaize je početkom februara objavila da je podnijela zahtjev za arbitražu da bi, kako su istakli, zaštitila svoja prava prema Bilateralnom investicionom sporazumu između Holandije i Srbije, a u vezi sa regulatornim mjerama koje je Vlada Srbije uvela u septembru 2025. godine. Oni su naveli da je odluka Vlade da ograniči trgovinske marže uticala na više od 85 odsto prihoda kompanije, te da su zbog toga bili primorani da zatvore 25 prodavnica i obustave investicije planirane za 2026. godinu, što je, kako su dodali, dovelo do gubitka više stotina radnih mjesta u Srbiji.
''Ove regulatorne mjere u Srbiji uključuju zakonsko ograničenje maloprodajnih marži, nabavnih cijena i naknada dobavljačima, kao i uvođenje prava veta dobavljača na povlačenje proizvoda iz asortimana i smanjenje porudžbina. Ova iznenadna i presedanska državna intervencija na maloprodajnom tržištu utiče na više od 85 odsto prihoda kompanije Delhaize Serbia. Kompanija je u 2024. godini ostvarila neto profitnu maržu od 4,4 odsto, dok je primjena uredbe tokom samo četiri meseca u 2025. dovela do značajnih gubitaka", naveli su iz kompanije.
Reagujući na tadašnju najavu pokretanja arbitraže ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević je istakla da je vijest bila očekivana i da Delhaize kao investitor nije bio diskriminisan.
"Najavili su to, ali nismo htjeli da odustanemo od Uredbe. Nama je samo interesantno - zašto sada? Zašto se pokreće arbitraža i poziva na BIT (bilateralni ugovor o investiciji - Bilateral Investment Treaty) 20 dana pred istek Uredbe, a ne ranije? Pitanje je šta stoji iza toga. Od septembra trpimo pritiske i prijetnje da će se pokrenuti arbitraža i odoljeli smo pritisku da ne ukinemo Uredbu o ograničenju marži", rekla je tada ministarka Lazarević.
Vlada Srbije je u namjeri da uspori inflaciju krajem avgusta prošle godine usvojila uredbu o ograničavanju marži u trgovinskim lancima, koja je limitirala iznos marži na 20 odsto na proizvode iz 23 kategorije.
Među proizvodiima za koje su marže bile inicijalno ograničene bili su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, bezalkoholna pića, čaj, svježe voće i povrće, prerada voća i povrća, hljeb i peciva, mahunarke, smrznuti poizvodi, svježe i prerađeno meso, sveža i prerađena riba, slani konditori, slatki kontidori i cerealije, šećer i med, brašno i tjestetnine.
Uredba je u više navrata bila mijenjana, a prestala je da važi krajem februara ove godine.
Foto: Delhaize