Grupa Petrol u prvom je polugodištu ostvarila 2,9 milijardi eura prihoda od prodaje, što je 14 posto manje nego u istom razdoblju lani. Neto dobit smanjena je za jedan posto, na 52,1 milion eura.
Pad prihoda u Petrolu, koji vodi Sašo Berger, ponajviše se pripisuje nižim cijenama energenata na promptnom i terminskom tržištu, priopćeno je iz Petrola nakon što je Nadzorni odbor tvrtke u četvrtak izvijestio o polugodišnjem poslovanju.
Prema ocjeni uprave i nadzornog odbora, u prvoj polovici godine poslovalo je u skladu s planovima, unatoč negativnom poslovanju u prodaji naftnih derivata na većini slovenskih prodajnih mjesta zbog regulacije cijena. Osim u Sloveniji, Petrol se s regulacijom cijena naftnih derivata bori i na tržištima Hrvatske i Srbije, no, kako ističu, ona je znatno manje restriktivna.
Grupacija je u prvih šest mjeseci prodala 1,8 miliona tona goriva i derivata, što je 1,5 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Prodaja na slovenskom tržištu blago je porasla, rast je bio znatno veći na tržištima Jugoistočne Europe, dok je Petrol zabilježio pad na tržištima EU, što je rezultat izvanredne prošlogodišnje prodaje zbog manjka naftnih derivata uzrokovanog embargo na uvoz iz Rusije . Grupa trenutno ima 594 benzinske postaje.
Prodajom robe i usluga Petrol je na nivou grupe ostvario 305,9 miliona eura prihoda, što je 16,5 posto više nego u istom razdoblju lani.
Petrol također povećava korištenje i broj električnih punionica. Krajem juna bilo ih je 514 u cijeloj mreži Petrola, au prvih šest mjeseci grupacija je prodala i 10,2 teravat sati prirodnog plina, 5,8 teravat sati električne energije i 77.500 megavat sati toplinske energije.
Uz bruto dobit, zajedno s neto izvedenim financijskim instrumentima za robu u vrijednosti od 335,5 milijoa eura, koja je jedan posto manja nego u istom razdoblju prošle godine, operativna dobit prije kamata, amortizacije i poreza (EBITDA) iznosila je 123,7 miliona eura, što je šest posto više.
Matična kompanija Petrol u prvih je šest mjeseci smanjila prihode od prodaje za oko petinu, na 2,1 milijardu eura, dok je neto dobit iznosila 46,8 milijuna eura.
Prema poslovnom planu, Petrol bi za investicije na nivou grupe trebao izdvojiti 130 milijuna eura, od čega će 44 posto otići na projekte energetske tranzicije. Međutim, preniske regulirane marže u Sloveniji, koje onemogućuju pokrivanje svih operativnih troškova distribucije i prodaje goriva, negativno utiču na investicijsku sposobnost grupe, posebno u projektima energetske tranzicije, koji su ključni za održivi prijelaz na zelena goriva , upozoravaju iz tvrtke.
"Ukoliko regulacija cijena naftnih derivata omogući dostatnu maržu, ubrzat će se investicijske aktivnosti, au isto vrijeme Petrol će voditi računa o odgovarajućoj stabilnoj strukturi kapitala", navode iz Petrola.
Grupa Petrol za cijelu ovu godinu planira 5,8 milijardi eura prihoda od prodaje, bruto dobit od 705,6 miliona eura, EBITDA od 304,6 miliona eura i neto dobit od 156,5 miliona eura.
U Petrolu, s obzirom na to da je Vlada sredinom jula vratila maksimalnu dopuštenu maržu za dizel i 95-oktanski benzin na vrijednost iz 2023. godine, očekuju da će do kraja godine postići zadane ciljeve.
Uprkos posljednjem povećanju marže, procjenjuju da ona još uvijek nije na nivou koji bi osigurao održiv dugoročni rast poslovanja u području prodaje naftnih derivata, posebice uz sve veće ekološke zahtjeve koje Petrol mora finansirati iz te djelatnosti. Usporedno, marže u Sloveniji daleko su najniže u Europi, navodi tvrtka koja je 2023. godinu zaključila sa sedam milijardi eura prihoda od prodaje i 136,6 miliona eura neto dobiti.
Foto:Petrol