Prepoznatljiva zenička lokacija postala je veliko gradilište. Bosanskohercegovačke kompanije intenzivirale su radove na gradnji stambeno-poslovnog kompleksa koji će biti jedan od najvećih investicijskih projekata u BiH i regiji, a vrijedan više od 100 miliona maraka.
“Prema posljednjem projektnom rješenju, planirana je izgradnja otprilike 25.000 kvadrata stambenog prostora i 7.000 kvadrata poslovnog prostora, kao i garažnog kompleksa sa parking kapacitetima raspoređenim kroz četiri podzemna nivoa. Konačna vrijednost investicije je još predmet procjene, posebno imajući u vidu promjene cijena materijala, radne snage i ukupnih tržišnih uslova u građavinskom sektoru.
Za veličinu ovog projekta, možemo približno neku vrijednost reći – nekih stotina miliona konvertibilnih maraka, a sam plan izgradnje je da ovo bude izgrađeno u roku od tri do četiri godine”, izjavio je Denis Burak, suvlasnik kompanije Euro-mont iz Zenice za FTV.
Projekti poput ovog, osim što doprinose urbanom razvoju grada, privlače dodatne investicije i ulaganje u gospodarstvo, posebno ako se u obzir uzme blizina Koridora Vc i mogućnost lakše povezanosti s ostatkom zemlje.n “Projekat će doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, angažmanu domaćih kompanija i povećanju stambenih poslovnih kapaciteta. Također, projekat podrazumijeva i značajna ulaganja u saobraćajnu i komunalnom infrastrukturu, tako da projekat dugoročno doprinosi kvalitetu urbanog života u tom dijelu grada. Kod svakog velikog i kompleksnog projekta postoje određeni izazovi u realizaciji. Oni se prvenstveno odnose na administrativne procedure, dinamiku usaglašavanja projektne dokumentacije, tržišne okolnosti, stabilnost cijena u građevinskom sektoru, što je trenutno možda i najveći izazov”, ističe Burak.
Rastu cijena u posljednjih pet godina sa 1800 maraka do 8000 po kvadratu doprinjela je potražnja koju prati ponuda novoizgrađenih stanova. Svake godine za oko 6% raste broj izdanih dozvola za gradnju, a broj prodanih stanova samo u prva tri mjeseca ove godine porastao je za 13,5%. Razloga je više. Kupovina nekretnine nije samo rješavanje stambenog pitanja, nego i investicija.
“To što cijene rastu je posljedica jedne potražnje, a ta potražnja nije potreba za stambenim zbrinjavanjem. Ovo je posljedica jednog drugog globalnog poremećaja – pokušaj da se sačuva vrijednost novca”, objašnjava Enisa Kadić, sekretarica Udruženja za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala pri GKFBiH.
“Tradicija naroda s ovih prostora je da štedi u nekretninama, a niko od nas ne štedi u nekim drugim oblicima – obveznicama, zlatu. Ako je neko kupio stan prije tri godine za 100.000 manaka, on ga sad može prodati 170.000 manaka. I taj novac mu nijedna banka ne bi mogla tako vratiti”, navodi Spaho Ljajić, stručnjak za nekretnine i vlasnik agencije Signex.
U pokušaju da olakšaju kupovinu prve nekretnine, bosanskohercegovačke vlasti ekspresno su u oba doma državnog parlamenta usvojili zakon kojim se omogućava povrat poreza pri kupovini. Iako je prošlo više od godine zbog političkih tenzija i uvjetovanja, još nije usvojen pravilnik koji bi omogućio i konačnu primjenu zakona.
“Ja se ne sjećam kad sam sa većim entuzijazmom bio predlagač nekog zakona kao ovoga koji omogućava povrat do 25.000 maraka svima onima koji stiču svoju prvu nekretninu, bez obzira na godine života. Ovo nije program za mlade, ovo je program za sve građane Bosne i Hercegovine”, napominje Saša Magazinović, šef Kluba SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH.
“Oni koji su uknjižili nakon 12.4.2025. godine, mogu da ostvare to pravo bez obzira na to što u ovom periodu godinu dana nije usvojen pravilnik. S te strane nijedno lice neće biti oštećeno. Ono što jeste činjenica je da su ti ljudi do sada trebali da dobiju svoj povrat PDV-a na prvu nekretninu, to je ono što nije dobro, ali ono što je dobro jeste da nijedno lice neće biti oštećeno”, kazao je Srđan Amidžić, ministar financija i trezora BiH.
Osim povrata PDV-a, i niže razine vlasti mogu ubrzati i olakšati stanovništvu kupovinu nekretnine.
“Recimo, po sistema Austrije, Njemačke ili tako nekih zapadnih zemalja gdje svaka opština na kojoj se gradi određeni objekat 10% kupuje po građevinskim cijenama. Šta bi to značilo u našem slučaju? Ako neko dobije dozvolu da gradi za 100 stanova, 10 stanova treba prodati opštini po građevinskim cijenama. Građevinska cijena je momentalno oko 2.000 maraka. Znači, opština bi imala 10 svojih stanova koje može prodati nekom kadru ili pod nekim određenim uslovima. Ima načina gdje bi opština mogla graditi stanove i iznajmljivati”, dodaje Ljajić.
Ekspanzija gradnje nekretnina u BiH dostiže vrhunac. Usvajanje novih regulacijskih planova, prilagođavanje zakonskih regulativa i brže administrativne procedure smanjile bi rizik investitorima i ubrzale urbanistički razvoj države zaglavljen između potreba i mogućnosti realizacije.
Foto: FTV