Balkan je regija bogata prirodnim resursima, ali suočena s izazovima u održivom upravljanju otpadom. MG Recycle, lider u industriji reciklaže i održivih tehnologija, predvodi napore u transformaciji ove industrije u jugoistočnoj Europi. U intervjuu s Adilom Delismailovićem, internacionalnim prodajnim predstavnikom MG Handel GmbH / MG Recycle, razmatramo ključne izazove, načine prevazilaženja prepreka i ulogu događaja poput Balkan Green Summit u stvaranju boljeg, ekološki odgovornog okruženja. Pridružite nam se od 26. do 28. maja u Sjenici, gdje će stručnjaci, lideri i organizacije razmjenjivati znanje i iskustva kako bi unaprijedili budućnost reciklaže na Balkanu.
- O kompaniji
MG Recycle je odjel koji djeluje u sklopu austrijskog MG Handel GmbH i HAMA Trucks GmbH. Nalazi se na dvije lokacije, u mjestima Hörsching (Linz) i Wienerherberg (Beč). MG Recycle kao predstavnik firmi Eggersmann, Rockster i ASCO u trenutno 19 zemalja jugoistočne Evrope, svoj fokus zasniva na reciklažnim strojevima poput drobilica za komunalni, kabasti, zeleni i miješani otpad, drvo, kamen, kompost prevrtačima i bubanj prosijačima. Bavi se savjetovanjem i iznalaženjem rješenja u domenu recikliranja, prodajom, servisiranjem i obukama kada su u pitanju reciklažni procesi i strojevi.
Koje su glavne prepreke u implementaciji reciklažnih tehnologija na Balkanu i kako ih vaša kompanija prevazilazi?
- Balkan je po mom mišljenju već postavio određene temelje kada govorimo o otpadu i sanaciji istog, međutim sve to je proces koji iziskuje još mnogo infrastrukture i novaca kako bi se proveo i dobio veći značaj, te bili iskorišteni svi potencijali tog otpada koji se već godinama prikuplja na raznim odlagalištima od kojih su poneki a označeni kao divlji ili opasni. Ukoliko se osvrnemo na PET ambalažni i elektronski otpad, tu već postoje napredna rješenja koja se već uveliko implementiraju. Sam proces implementiranja naših strojeva na Balkanu, a koji predstavljaju cjelokupan reciklažni proces je poprilično spor, iziskuje dosta analiza i vremena. S ciljem prevazilaženja svih izazova na koje nailazimo, naša komunikacija odvija se na relacijama MG - kupac i MG – krajni korisnik, kako bi smo lakše prikazali benefite cirkularne okonomije i otpad iskoristili kao sirovinu. Ovo umrežavanje nam olakšava, dok se s druge strane susrećemo s zakonskim procedurama koje i nisu tako jednostavne, ali su tu zbog usmjeranja nas i zaštite krajnjih korisnika jer otpad koji se tretira, može biti životno opasan.
Kako MG Recycle integriše principe održivosti u svoj poslovni model i koji su najvažniji izazovi u održavanju ravnoteže između poslovne profitabilnosti i ekološke odgovornosti?
- MG Recycle svoje proizvode plasira u javni i privatni sektor. Strojevi koji plasiramo na tržište ispunjavaju sve EU norme i kao takvi smatraju se ekološki prihvatljivim. Postoji više poslovnih modela s naše strane od kojih su pojedini; plasman i obuka za proizvode, najam proizvoda i usluga, „Rent to buy“ za naše postojeće kupce, „buy back“ i slično. Naši modeli u mnogome otvaraju više opcija krajnjim korisnicima, tako da govoreći o profitabilnosti, težimo uvijek ka win-win situaciji za nas i krajnjeg korisnika. Prosječan stanovnik u toku jedne sedmice stvori skoro 5kg otpada, što je alarm za sve stoga ekološka odgovornost pripada svima nama, ali i pokazatelj da se kroz cirkularnu ekonomiju ovo može drastično smanjiti.
Kako saradnja s partnerima kao što je Balkan Green Summit doprinosi unapređenju vaših ciljeva u reciklaži i održivosti?
- Balkan Green Summit je prvi event na Balkanu za koji smo se odlučili dati svoju podršku kao generalni sponzor s ciljem pronalaska partnera, razmjene iskustava i mišljenja, umrežavanja s ciljem širenja svijesti o otpadu, požarima na deponijama, sanacije deponija i slično. Balkan je nalažost još uvijek u kategoriji loših primjera stabilizacija deponija. Za primjer, jeste li znali da se zapremina deponije smanjuje 8 do 10 puta samim drobljenjem materijala koji se tu skladište? Istim procesom se drastično smanjuje mogućnost izbijanja požara na istima, ali se i ujedno vrši stabilizacija deponija kako bi se operateri sa strojevima mogli bez opasnosti kretati po istoj. Nadamo se da ćemo razmjenom stečenih znanja doprinijeti svima koji su u potražnji za rješenjima u ovom polju. Primjeri dobre prakse su danas svuda dostupni i raduje nas činjenica da možemo biti dio ovog eventa i stoga bih pozvao sve koji imaju bilo kakav doticaj s otpadom da nam se pridruže 26.-28. maja u Sjenici. Ciljevi u reciklaži su svakako zajednički, jer je ovo lanac sa mnogo karika.
Kako vidite razvoj tržišta za reciklirane materijale u narednim godinama i koje bi mjere bile potrebne za ubrzavanje tog procesa?
- Otpad je resurs, sirovina. Nedostatak materijala u svijetu, definitivno nas motiviše da se bavimo ovime i iznalazimo resurse u svemu. Naravno da jedan dio našeg otpada mora završiti na deponiji, međutim, veći dio njega se svakako može upotrijebiti. Nažalost smo svjesni i činjenice da se mali broj ljudi na Balkanu bavi kompostiranjem. Otpad može biti gnjojivo, ili upotrebljen kao čvrsti sagorivi materijal i slično. Evropski standarni već nalažu da se procentualno velik broj generiranog otpada mora na neki način tretirati ili ponovno upotrijebiti, ovdje zakoni već definišu obavezu. Tržište se polako ali sigurno razvija, međutim uzmemo li bilo koji sektor, npr. turizam, tu već možete pronaći resurs u otpadu iz hotela a tu mislim na hranu koja se može koristiti u procesu kompostiranja, a jako malo, skoro nikako je iskorišten resurs. Ovdje se već ukazala potreba za zakonskom regulativom kada je u pitanju kompostiranje, koja djelimično postoji ali je u velikoj mjeri i konfuzna.
Koje biste preporuke dali vlastima u pogledu unapređenja sistema upravljanja otpadom u regionu?
- Balkan je izrazito bogat resursima koji još uvijek nisu dovoljno iskorišteni, međutim postoje i mnoge zakonske prepreke ali i zamršene strukture vlasti. Otpad je problem i zakona, i podzakonskih akata, lokalnih uprava i ovdje ne postoji dovoljno signergije, te je potrebno pojednostaviti procedure i olakšati treriranje istog. Potrebno je donijeti jasne zakone o kompostiranju koji bi omogućili upotrebu mnogih sirovina nastalih otpada. Cijena odvoza i tretiranja otpada također nije prikladna, stoga su ovo možda prvi koraci ka cilju unaprijeđenja. Naravno da postoje i mnogo pomaci u smislu donošenja i provođenja zakona, međutim, proticanjem vremena također uzrokujemo gomilanje otpada, ne iskorištavamo resurse i širimo već postojeće probleme. Sredstva evropske unije su također djelimično na raspolaganju i nedovoljno iskorištena. Vjerujem da Balkan kao region ima dovoljno kapaciteta i nadam se da ćemo u skorije vrijeme biti jedan od primjera dobre prakse.
U ime MG Recycle i članova našeg tima, zahvaljujem se na pozivu za intervju, te koristim priliku pozvati sve zainteresirane na Balkan Green Summit u Sjenici, Hotel Borovi 26.-28. maja.