Hoće li i Bosna i Hercegovina ukinuti bankarske naknade za plaćanje po uzoru na Hrvatsku koja je u postupku donošenja takve odluke, bila je jedna od tema emisije FTV "Odgovorite ljudima" u kojoj su gosti bili Edis Ražanica, Admil Nukić, Muamer Halilbašić i Suad Ećo.
- Hrvatska još uvijek nije ukinula bankarske naknade za plaćanje, ali Vlada je u saborsku proceduru uputila nacrt zakona, koji predviđa da vrlo široki spektar bankarskih proizvoda i usluga bude dostupan besplatno, odnosno svim građanima u Republici Hrvatskoj, pojašnjava Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.
Navedena odluka Vlade Republike Hrvatske izazvala je široke diskusije i polemike unutar Hrvatske, prvenstveno zato što se radi o presedanu, odnosno jednom vidu intervencionizma koji privatnom sektoru određuje da dio svojih proizvoda i usluga, za koje objektivno ima troškove prilikom njihovog pružanja, daje besplatno, dodaje on.
- To je izazvalo široke reakcije u hrvatskom društvu, prvenstveno reakcije iz Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka koji smatraju da se ovime otvara Pandorina kutija, rekao je.
Prema njegovim riječima, pružanje određenih proizvoda i usluga za koje postoje objektivni troškovi njihovog pružanja - vrlo teško mogu biti besplatni.
- Konačne posljedice jedne takve, ja bih rekao prvenstveno političke, a usudio bih se reći i populističke odluke Hrvatske vlade, mogli bi da osjete građani, odnosno klijenti banaka, s obzirom na to da će banke biti prisiljene da svoje postojeće poslovne modele prilagođavaju novim realnim okolnostima, smatra Ražanica.
Admil Nukić, pomoćnik direktora Agencije za bankarstvo FBiH, napominje da je Hrvatska članica Evropske unije i okolnosti u kojima banke posluju u toj zemlji mogu se donekle razlikovati u odnosu na okolnosti u BiH i Federaciji BiH.
- Naš opći stav vezano za formiranje bilo koje cijene je da se ona treba formirati na tržištu i da treba, prije svega, biti transparentna. Trinaest banaka u Federaciji i još osam u Republici Srpskoj nudi kategoriju usluga koje se mogu zvati osnovnim računom. Za socijalne kategorije trenutno neke banke zaista nude besplatan osnovni račun već sada, bez obzira što zakonom nije određeno da ta usluga mora biti besplatna. Takva usluga se, prije svega, odnosi na socijalno osjetljive kategorije, dok ostali klijenti unutar postojećeg spektra usluga mogu tražiti ono što im najbolje odgovara. Ujednačavanje cijene u bilo kojem sistemu može nositi rizike, kazao je.
Dalje navodi da u FBiH trenutno postoji širok spektar mogućnosti i izbora.
- Ne možemo prejudicirati stav našeg Ministarstva finansija i u svakom slučaju bi morali takvu odluku provoditi, ako bi bila donesena. Međutim, mislim da mi još uvijek ni cjenovno, a i po samoj ponudi nismo u situaciji da naši građani ili privrednici ne mogu odabrati uslugu koja je besplatna, povoljna ili čak spada u kategoriju usluga koje su skupe. Znači imamo dovoljno prostora na tržištu za izbor, pojasnio je Nukić.
Smatra da odluke treba donositi isključivo na osnovu ekonomskih razloga i uvažiti efekte na poslovne modele banaka koji će sigurno nastati u momentu kad se dio prihoda ukine.
- U svakom slučaju to je nešto što će imati dalekosežne posljedice u Hrvatskoj, poručio je.
Muamer Halilbašić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA, naglašava da je protiv toga ukidanja naknada neselektivno.
- Vi imate određene kategorije davanja koja idu iz budžeta, kao što su socijalna davanja. Možete napraviti aranžmane u smislu posebnog tretmana tih ljudi. Ali, da svim stanovnicima u Federaciji treba ukinuti određene naknade, taj pristup nema previše smisla. Kad bismo išli tom logikom da ih u potpunosti ukinemo, banke bi prošle godine završile 100 miliona u minusu. Linearan pristup potpunog ukidanja za sve korisnike nema previše smisla, objasnio je.
Suad Ećo, član UO Udruženja poslodavaca BiH, kaže:
- Ne bih se u potpunosti složio sa kolegama. Mislim da Hrvatska ide u dobrom pravcu i da se može napraviti metodologija i bez socijalne karte. Treba možda dati bankama mogućnost da same odlučuju. Vjerovatno će svaka banka napraviti paket aranžman za svakog svog klijenta, pa će za neku uslugu možda ponuditi manji iznos za vođenje računa, manji iznos provizije, neku će možda uslugu ili proizvod ponuditi i besplatno. Treba dati mogućnost da banka, shodno svojim politikama, može plasirati usluge svojim klijentima. Vjerovatno bi tu došlo do konkurencije ili do borbe unutar samih banaka, od čega bi u konačnici građanin ili klijent imao neku neposrednu korist, da te usluge manje plaća.
Foto: Pixabay