Holding Slovenske elektrarne (HSE) ostvario je novu pobjedu u slučaju Ugljevik, potvrdila je u utorak služba za odnose s javnošću grupe HSE. Na temelju pravomoćne arbitražne odluke Arbitražnog suda u Beogradu, također ima pravo na kamate i troškove postupka.
Podsjetimo, HSE je već ljetos slavio važnu sudsku bitku kada je nakon više od desetljeća dobio jedan od arbitražnih sporova zbog plaćene, a neisporučene struje iz Termoelektrane Ugljevik. Odluka arbitražnog suda u Beogradu donijela je HSE-u 67 miliona eura. Iz HSE-a su pojasnili da je arbitražni sud 19. oktobra donio i konačnu arbitražnu odluku kojom je odlučio da HSE-u pripadaju i pripadajuće kamate i troškovi postupka. Time je optuženiku naložio i 58,2 miliona eura kamata.
- Dio spora, koji više od 30 godina opterećuje odnose s energetikom Republike Srpske, dobiva epilog. Obje odluke arbitražnog suda u HSE-u smatramo iznimnim postignućem u velikim međunarodnim arbitražnim sporovima, rekao je generalni direktor HSE-a Tomaž Štokelj.
Poslovni direktor grupe Uroš Podobnik, koji je s pravnim timom HSE-a koordinirao sve aktivnosti arbitražnog postupka na strani HSE-a, dodao je kako je "uspjeh rezultat više od deset godina mukotrpnog profesionalnog rada i dokazuje da uz vrhunski tim odvjetnika dorasli smo i najzahtjevnijim međunarodnim pravnim postupcima."
- Unatoč donošenju konačne arbitražne odluke pred Arbitražnim sudom u Beogradu, pitanje neisporuke električne energije od 1. januara 2022. godine i postupak protiv države Bosne i Hercegovine pred Arbitražnim sudom u okviru Međunarodnog centra za poravnanje Investment Disputes (ICSID) sa sjedištem u Washingtonu ostaju otvoreni. kojim. Njima će se utvrditi osnova odštetnog zahtjeva te nadalje visina štete zbog kršenja pravila o zaštiti stranih ulaganja, navode iz HSE-a, prenosi necenzurirano.si.
Srž spora između HSE-a i BiH seže u osamdesete godine prošlog stoljeća, kada je tvrtka Elektrogospodarstvo Slovenije - razvoj i inženjering (EGS-RI), koja je okupljala republičku energetiku, hitno tražila nove izvore električne energije za slovenske industrije, pa je odlučila sufinansirati gradnju termoelektrane u Ugljeviku na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Počela je s radom 1985. godine. Prema ugovoru, Elektrogospodarstvo Slovenije trebalo bi dobiti trećinu električne energije proizvedene u novoj elektrani u zamjenu za ulaganja. Ali u Sloveniju nikada nisu došli ni struja ni novac. Najprije zbog rata koji je prekinuo dalekovode između Bosne i Hercegovine i Slovenije, a onda i zbog vlasti u Republici Srpskoj koja se tome opirala. Nakon nekoliko neuspjelih nagodbi i sudskih oporavka, HSE je 2015. godine pokrenuo spor pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova pri Svjetskoj banci u Washingtonu. Tražio je ukupno 758 miliona eura - za neisporučenu struju, novac uložen u izgradnju Termoelektrane Ugljevik te naknadu za korištenje zajedničke imovine.
Foto:RiTe Ugljevik