Iako izmijenjeni Zakon o unutrašnjoj trgovini u Federaiji Bosne i Hercegovine nije stupio na snagu, mnoge trgovačke radnje u glavnom gradu su ovim danom zatvorene.
Šetnjom Sarajevom može se uočiti da brojni dućani, pekarski lanci, prodavnice različite robe drže nedjeljom katance na vratima , iako u vrijeme špice turističke sezone grad vrvi od posjetilaca. Na ovaj način neradna nedjelja zaživljava silom okolnosti, jer se prodajni objekti suočavaju sa odljevom radne snage i teško mogu osigurati smjene i slobodan dan za radnike.
Nakon što su ugostiteljski objekti počeli ukidati radnu nedjelju,pa i u potpunosti zatvarati objekte za vrijeme godišnjih odmora, sada to čine i trgovine.
Natpis "Ne radimo nedjeljom" odnedavno stoji na Mercatorovoj trgovini u ulici Trg nezavisnosti, pa je trend izgleda pogodio i velike tržne lance.
Očekuje se da će zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH, koji predviđa neradnu nedjelju, biti u parlamentarnoj proceduri u oktobru ove godine.
- Mi očekujemo do početka septembra da Federalno ministarstvo trgovine odradi svoj dio posla, kako bi ovaj zakon išao u dalju proceduru u septembru, i evo, ja očekujem negdje oktobar da bude mjesec kada bi taj zakon trebao da dođe na dnevni red oba doma Parlamentarne skupštine,najavio je nedavno ministar Amir Hasičević.
Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini Federaciji BiH, koji predviđa neradnu nedjelju, Vlada Federacije BiH usvojila je u decembru 2023. godine. Nakon toga, u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Nacrt zakona usvojen je krajem aprila ove godine, dok je u Domu naroda usvojen sredinom maja.
Mišljenja o neradnoj nedjelji su oprečna. Dok je radnici i poslodavci podržvaju postoje i oponentni stavovi. Zastupnik u Predstavničkom domu FBiH Admir Čavalić mišljenja je da zabrana rada nedjeljom vodi kršenju prava radnika i da su zakon “izlobirale pojedine grupe s ciljem lične koristi”, pomenuvši pritom velike trgovinske lance, naftne kompanije te religijske zajednice.
- Zakon se odnosi na par desetina radnika koji će svejedno nedjeljom moći raditi u skladištu, čistiti objekte i slično ili, pak, praviti hljeb u pekari, raditi u kladionici, u dragstoru 24 sata i bilo gdje drugo, ali ne i na kasi u trgovini. (…) Također, tu su i neki drugi specijalni lobiji poput naftnog, ali i predstavnika određenih religijskih organizacija koji bi da zakonima narušavaju sekularni karakter naše zemlje. “Ženi je mjesto kod kuće nedjeljom” – javljali su mi direktnim porukama patrijarhalni aktivisti proteklih par mjeseci. Ministarstvo je uslišilo njihove molitve, kazao je Čavalić.
Neradna nedjelja već neko vrijeme postoji u nekoliko lokalnih zajednica, ali javljaju se i glasovi koji su protiv njenog uvođenja. U općini Sanski Most su 2021 godine uveli neradnu nedjelju, ali su godinu dana nakon toga odluku poništili.
U Mostaru su nedavno izmijenili odluku o neradnoj nedjelji i nakon apela omogućili rad prodavcima suvenira u staroj jezgri grada. Mnogi nisu zadovoljni zbog zatvorenih prodavnica nedjeljom u ovom gradu, posebno zbog brojnih turista,jer na ovaj način gube prihod.
Podsjećamo,izmjenama Zakona predviđeno je da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, a koje trgovac samostalno raspoređuje. Takođe, propisano je da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika.
Međutim, Vlada FBiH može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u vrijeme praznika i u kojem obimu. Spomenute odredbe ne odnose se na cvjećare, pekare, suvenirnice te objekte tradicionalnih i starih obrta, kao ni na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su dio željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela te prostora kulturnih i vjerskih objekata, kao i muzeja, grobalja i parkova prirode.
Foto: Arhiv