Od 2026. godine na prostoru EU-a treba početi primjena plaćanja karbonske takse za robu proizvedenu iz fosilnih goriva, a sve kako bi smanjili zagađenje i postigli klimatsku neutralnost. Iako vremena još ima, bh. vlasti ga ne koriste. A, ukoliko ne dođe do prolongiranja primjene, za bh. privredu i izvozne kompanije to će biti dodatni udar na njihovu konkurentnost. Iako je bila obavezna usvojiti mapu puta Energetske zajednice za dekarbonizaciju, BiH to nije uradila.
Proces dekarbonizacije u BiH neminovan je ne samo zbog smanjenja zagađenja nego i obaveze plaćanja karbonske takse. Korištenje obnovljvih izvora energije, osim ekoloških, ima i ekonomske benefite. Kompanija za proizvodnju aluminijskih profila i građevinskih sistema iz Širokog Brijega u to se uvjerila i time osigurala pozicije na stranom tržištu na kojem je zastupljeno 80 posto njihovih proizvoda.
"Izmjerili smo da smo uštedjeli 25 posto na energiji, smanjili svoj otisak i interno povećali smo reciklabilnost - imamo ugovore sa tvrtkama specijaliziranim za odvod specijalnog otpada", navodi Kristina Naletilić, voditeljica marketinga kompanije Emerus.
Solarna elektrana zadovoljava 30 posto potreba proizvodnje. U ovoj kompaniji otišli su korak dalje koristeći otpad ponovo u proizvodnom procesu.
"Naš dobavljač električne energije ima 100 posto prirodne izvore energije, što je jako važno za kasniji ugljični otisak u kojem energija igra ključnu ulogu", dodaje Naletilić
Prilikom procesa estrudiranja aluminijskih profila stvara se sekundarna sirovina, aluminijska špena, koju mi prerađujemo i od sekundarne sirovine pravimo primarnu sirovinu“, objašnjava Josip Tomić, tehnički direktor kompanije Emerus.
Elektroprivreda BiH, izgradnjom vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana, nastoji elektroenergetski sektora transformisati sa konvencionalnih izvora na obnovljive izvore energije.
"U toku je priprema za izgradnju hidroenergetskih objekata kao i uvođenje održive biomase koja može zamijeniti ugalj u našim termolektranama", kaže Anes Kazagić, pomoćnik generalnog direktora Elektroprivrede BiH.
Ambiciozne planove energetske tranzicije Elektroprivrede BiH usporava bh. realnost. Oko 70 posto trenutne proizvodnje termolektrana je iz fosilnih goriva, dok je preostali iz obnovljivih izvora energije.
"Svakih 5 godina bi se taj odnos mijenjao kako bi realizirali projekte iz obnovljivih izvora energije i smanjivali proizvodnju iz uglja pa bi do 2030. taj procenat porastao na 40 posto. Otežan je proces ishodovanja saglasnosti i dozvola zbog komplikovane administracije u BiH, a imamo i različite nivoe odlučivanja", napominje Kazagić, piše federalna.ba.
Rokovi za primjenu CBAM-a se približavaju, a energetska tranzicija je na početku, iako je 70 posto trgovinske razmjene BiH sa EU-om.
"Utjecaj CBAM-a ćemo osjetiti jer smo vezani sa ovim grupama proizvoda koje su obuhvaćene direktivom o trgovanja CO2 emisijama. Mi znamo da izvozimo cement, željezo, čelik i električnu energiju i to ćemo osjetiti", upozorava Ognjenka Lalović, dirketorica Sektora privrede VTK-a BiH.
Spas za bh. privredu bilo bi prolongiranje primjene direktive EU-a koja se odnosi na CBAM-a, o čemu se sve više govori, ili uvođenje sistema oporezivanja emisija ugljendioksida u BiH, što bi osiguralo ulaganje u obnovljive izvore energije. I na tom planu bez zakonskog okvira smo na početku.
"Ako želimo izbjeći karbonsku taksu i da naša industrija bude u nepovoljnom položaju, najprije moramo donijeti zakon o električnoj energiji, koji je u nadležnosti Ministrstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kojim ćemo formirati berzu električne energije i na taj način, nažalost, postati posljednja država na Balkanu koja ima svoju berzu električne energije", upozorio je ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić (SDP).
"Pripremljena je mapa puta za uvođenje MRVA sistema, odnosno kako bi te karbonske takse koje se plaćaju ostajale u BiH i kako bismo mi raspolagali tim iznosima i investirali ih u naše projekte dekarbonizacije, a ne da plaćamo taksu pri izvozu naših proizvoda onim uvoznicima i da novac ide u EU", naglašava Lalović.
Vrijeme prolazi, a bh. privredi prijeti urušavanje jer na njihove apele odgovorni ne reaguju.
"Ako mi ne uspostavimo naš ETS sistem, naše kompanije odnosno njihovi uvoznici u EU će plaćati taksu na uvoz naših proizvoda u EU. Uvoznik koji bude uvozio naše proizvode naravno da će račun ispostaviti dobavljaču, tj. nama", zaključuje Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora Eko foruma Zenica.
Industriji baziranoj na korištenju fosilnih goriva, zbog tržišnih zahtjeva i povećanja cijena, izgledi sa konkurencijom nisu obećavajući. Vremena za odgađanje nema, ali ni izbora.
Foto: Te Kakanj - EP BiH