Nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća, predsjednik ovog tijela Safudin Čengić je poručio je da su razmatrali nastavak aktivnosti na rasterećenju rada, odnosno smanjenju doprinosa.
To je bilo i obećano i Vlada je rekla da u dva koraka to radi. Donesen je zakon prema kojem se umanjuje za 5,5 posto, odnosno umanjuje se opterećenje poslodavaca za 5,5 indeksnih poena, što je u brutu oko 13,3 posto. To je ono što je urađeno, a ono što smo danas zaključili je da se ove aktivnosti trebaju nastaviti kako bi se s 1. januarom naredne godine smanjilo za dodatnih pet posto, a to bi nas dovelo na nivo da imamo doprinose kao u regionu, što je cilj nas kao poslodavaca, Vlade i Sindikata.
Čengić je izjavio je da se neophodne neke predradnje, a jedna od njih je i usvajanje Zakona o fiskalizaciji, jer bi time znatno poboljšali ili disciplinovali prijavu poreza i uplatu poreza, a time i značajno doprinijeli povećanju budžeta, odnosno fondova.
- Očekujemo da će Vlada to pokrenuti, da je već zakon u proceduri, ukoliko bude to usvojeno do početka šestog mjeseca. Realno postoji mogućnost da se i ovaj drugi dio razmatra i donese zakon o izmjeni zakona o doprinosima, koji bi stupio na snagu 1.1.2026. Dalje smo razgovarali i o pitanju neradne nedjelje, odnosno izmjeni zakona o trgovini, gdje smo zaključili da Vlada razmotri inicijativu Udruženja poslodavaca i drugih učesnika u kreiranju određenih odluka i prijedloga da se pokrene procedura izmjene tog zakona, kako bi se dovelo u poziciju da budemo sličnih zakonskih rješenja koje imaju u Hrvatskoj, odnosno da se omogući određenom broju subjekata da rade određeni broj nedjelja ili praznika– poručio je Čengić.
On je takođe izjavio da nije bilo smanjenja broja zaposlenih nakon povećanja minimalne plaće. - Broj zaposlenih je skoro identičan bio 31. marta i 1. januara, kada je povećana minimalna plaća. Tu smo zaključili da nema negativnog efekta u broju otpuštenih radnika, ali je normalno da svi očekujemo da će u narednom periodu doći do novih zapošljavanja. Ono što smo konstatovali vezano za uredbu, koja znači povrat dijela sredstava, koji su isplaćena u razlici između minimalne plaće od 619 KM i 1.000 KM je da je veliki broj privrednih subjekata to iskoristio i da se to kreće na mjesečnom nivou u iznosu od oko 10 miliona KM - kazao je Čengić.
On je dodao i da je lično pravio analizu uticaja minimalne plate na rad u vlastnoj kompaniji, Centrotransu.
- Da li je ta plata uzrukovala otpuštanje što nije sigurno, ali nećemo biti ni nekorektni, pa reći da određeni poslodavci posebno oni manji poslodavci su bili pogođeni i da je u prvi mah i dolazilo do otpuštanja. Međutim, ova uredba Vlade i primjena uredbe u kojoj se tim poslodavcima isplaćivala razlika, dovela je do toga da su ljudi ipak zadržali uposlenike, istakao je Čengić.
Foto: Safudin Čengić - Centrotrans