Pekinški institut za genetska istraživanja ne planira otvaranje laboratorije u Bosni i Hercegovini, rečeno je iz te kineske kompanije Radiju Slobodna Evropa, nakon što su institucije iz Republike Srpske najavile otvaranje njenog predstavništva u tom entitetu.
Investiciono-razvojna banka (IRB) Republike Srpske (RS) objavila je krajem maja informaciju o otvaranju laboratorije za medicinska istraživanja, kao predstavništva Pekinškog instituta za genetska istraživanja (Beijing Genomics Institute – BGI), koji je bio pod istragama u nekoliko država.
Vijest o tome objavljena je na web-stranici entitetske banke, uz najavu da bi to trebala biti prva laboratorija u RS-u za medicinska istraživanja, poput prenatalnih testiranja i ispitivanja karcinoma.
Za otvaranje laboratorije je, kako je rečeno, zadužen "privrednik iz Kine Junan Čaj, koji je ušao u proces registracije firme u RS-u".
S njim se, na kineskom sajmu krajem maja, delegacija Banke sastala na međunarodnom sajmu u Kini.
Uz vijest je objavljena i izjava ovog privrednika da će to biti "prva kompanija ovakvog tipa u RS-u" i da je zadovoljan investicionim okruženjem koje taj entitet pruža.
Izuzev što su negirali da planiraju otvaranje laboratorije u BiH, iz BGI grupe nisu odgovorili upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da prokomentiraju informaciju o kineskom privredniku koji je pokrenuo registraciju firme.
Pažnju svjetske javnosti BGI je privukao u julu 2021. nakon pisanja Reutersa da je prenatalne testove razvio u suradnji sa vojskom te zemlje, što je ta kineska kompanija demantirala.
Ta kompanija označena je i na američkoj crnoj listi, dok su u nekoliko evropskih država, u kojima su korišteni njeni prenatalni testovi, vođene istrage zbog sumnje u zloupotrebu podataka.
O detaljima otvaranja laboratorije u RS-u, kao i kineskom privredniku koji je predstavljen kao predvodnik tog procesa, RSE nije dobio informacije iz entitetskih institucija.
Iz Investiciono-razvojne banke, kao ni iz Vlade RS-a, nisu odgovorili na upit RSE o najavljenoj investiciji.
Pekinški institut dio je šire BGI Grupe, a u regiji posluju u Srbiji gdje su prije pet godine otvorene dvije laboratorije, nazvane "Vatreno oko".
Osnovne djelatnosti su klinička istraživanja zdravlja ljudi, razvoj i pronalazak novih lijekova, kao i znanstvena istraživanja biljaka, životinja i mikroorganizama. BGI, uz ostalo, proizvodi prenatalne testove koji se prodaju širom svijeta, a služe za otkrivanje abnormalnosti fetusa, poput Downovog sindroma.
Pozivajući se na revizije znanstvenih radova i izjave kompanija, Reuters je u julu 2021. objavio tekst u kome je navedeno da je "BGI razvio test NIFTY u suradnji s vojskom te zemlje".
Reuters je tada objavio da su savjetnici u Vladi Sjedinjenih Američkih Država (SAD) upozorili da bi ogromna banka genomskih podataka, koju BGI prikuplja i analizira vještačkom inteligencijom u Kini, mogla dati put ka ekonomskoj i vojnoj prednosti.
BGI grupa demantirala je navode o zloupotrebi DNK podataka i suradnju s kineskim vlastima, ističući da je test razvila sama, a ne u partnerstvu s kineskom vojskom.
Nekoliko podružnica BGI grupe od 2020. su uvrštavane na američku crnu listu zbog navodnog kršenja prava manjinske muslimanske zajednice Ujgura u Kini. Iz BGI grupe su za RSE ponovno demantirali optužbe o zloupotrebi podataka, ističući da su estonske vlasti obustavile istragu dok im nije poznat nikakav službeni zaključak istrage slovenskih ili njemačkih vlasti.
Iako u BiH nije zvanično otvoreno predstavništvo kineske kompanije, njene usluge, prvenstveno prenatalnog testiranja, moguće je dobiti putem predstavnika kompanija koje su registrirane u zemljama EU.
Specijalista genetske medicine Rijad Konjhodžić kaže za RSE da su zemlje poput BiH, koje nemaju zakone, a ni kapacitete da genetski materijal zadrže unutar svojih granica, atraktivne stranim kompanijama.
"Genetski podaci su blago i prodaju se za ogromne pare. To što ih mi spremno nudimo drugima je katastrofalno. Godinama se borimo da ništa od toga ne ide iz BiH i da imamo svoje kapacitete, ali su vlasti gluhe za to", kaže on za RSE.
Ističe da velike svjetske kompanije u BiH imaju predstavnike u BiH koje naziva 'trgovačkim putnicima', a koji krv i ostale materijale za testiranje šalje u zemlje poput Kine, Poljske Italije, SAD-a.
"Potpiše se tu da se neće ni za šta drugo koristiti, ali niko od njih ne kaže da neće prodavati te podatke. Oni su moć i prodaju se velikim softverskim kućama koja prave algoritme. Oni koji su povezani s vladama, a osobito onima poput kineske koje nisu demokratske, mogu to da iskoriste za različite stvari, ne za naučni rad ni dostignuća", kaže on.
Bosna i Hercegovina nema zakonsku regulativu koja uređuje oblast genetskog istraživanja. Također, nema ni propisa koji bi uredili oblast uvoza ili izvoza, pa taj materijal, kaže Konjhodžić, iz BiH izlazi bez ikakvih prepreka.
"Svake godine iz BiH izađe, sigurno, 15.000 uzoraka za prenatalno testiranje. Ne može to biti na crno, jer ne postoji regulativa, a sve što nije striktno zabranjeno to znači da je dozvoljeno", kaže on.
Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH za RSE su naveli da u proteklim godinama nisu susretali sa slučajevima zloupotrebe genetskih podataka.
Zaštita genetskih podataka spominje se, tek, u novom Zakonu o zaštiti osobnih podataka, koji je stupio na snagu u martu ove godine, kao rezultat obaveze usklađivanja s GDPR-om.
Tako je Zakonom, među ostalim, zabranjena obrada genetskih podataka u svrhu identifikacije osoba, uz izuzetak nekoliko slučajeva za koje je potrebna njihova suglasnost.
U tom zakonu je navedeno da se posebnim zakonima mogu uvesti dodatni uvjeti, uključujući i ograničenja u odnosu na obradu genetskih podataka.
Foto: Pixabay